Ekonomisti Goldman Sachsa u najnovijoj analizi poručuju da će se mladi koji tek ulaze na tržište rada suočiti s trajnijim teškoćama pri zapošljavanju.
Prema izvješću koje potpisuju David Mericle i Pierfrancesco Mei, u Sjedinjenim Državama sve je vidljiviji fenomen „rasta bez zapošljavanja”. Unatoč solidnom povećanju BDP-a, ključni pokretač tog rasta nije veća radna snaga nego skok produktivnosti potaknut napretkom umjetne inteligencije.
Autori podsjećaju da se puni učinci nove tehnologije tradicionalno razotkrivaju tek kad gospodarstvo uđe u recesiju. Za sada se, međutim, već bilježi pad zapošljavanja u gotovo svim sektorima osim u zdravstvu, dok poduzeća AI koriste kako bi optimizirala procese i smanjila troškove, ponajprije kroz niže izdatke za plaće.
Na probleme mladih kandidata nedavno je upozorio i predsjednik američkih Federalnih rezervi Jerome Powell, ističući da diplomanti i pripadnici manjinskih zajednica posebno teško dolaze do posla.
Ipak, među stručnjacima nema suglasja je li umjetna inteligencija glavni krivac za usporavanje zapošljavanja. Premda su u AI uložene stotine milijardi dolara, makroekonomski učinak zasad je ograničen. Brojne kompanije koje su pokušale široku automatizaciju morale su vraćati radnike ili posve odustajati od projekata, pribjegavajući outsourcingu.
Analiza zaključuje da tehnološki napredak sam po sebi nije najveći problem. Puno veću ulogu imaju društvene i ekonomske strukture koje, prema autorima, štite interese vladajuće elite nastojeći zadržati dobit uz minimalnu naknadu radnicima – što dodatno opterećuje ionako ranjivu generaciju Z.
