Više od 50 000 ljudi prošle je subote preplavilo središte Valencije tražeći ostavku regionalnog predsjednika Carlosa Mazóna zbog, kako tvrde, kobnog zakašnjenja u intervenciji tijekom poplava 29. listopada 2024.
U samo osam sati tada je pala količina kiše jednaka godišnjem prosjeku, a bujice su progutale ulice, domove i automobile. Najteže je stradala pokrajina Valencia, gdje je poginulo 229 osoba; još osam žrtava zabilježeno je u susjednim regijama. Državne brojke govore o gotovo 60 000 uništenih domova, oko 105 000 vozila i više od 10 000 trgovina.
Prošla je godina, ali tragovi katastrofe i bijes stanovnika nisu iščezli. Na ulazu jedne stambene zgrade u predgrađu Benetússer i dalje stoji pločica na visini od 2,5 metra: „Voda je dosegnula ovu razinu 29. 10. 2024.” Naljepnice po gradu prikazuju Mazóna kako pruža ruke umrljane krvlju uz poruku: „Blato na našim rukama. Krv na njegovima.”
Ključni prigovor odnosi se na činjenicu da je hitno upozorenje na mobitele poslano tek u 20.11 sati, kada je većina stradalih bila mrtva. U to je vrijeme Mazón, član desnog PP-a, tek stigao u krizni stožer – nakon četverosatnog ručka s novinarkom. Nedavna anketa pokazuje da 75 % Valencijaca smatra kako bi trebao podnijeti ostavku.
„Ljudi su tužni, izgubili smo 229 susjeda”, kaže Rut Moyano, članica mjesnog odbora za obnovu i jedna od onih koji su tijekom poplave izvlačili susjede na sigurno. „Za druge je to brojka, za nas su to imena.” Dodaje da su se stanovnici osjećali napušteno: „Službena pomoć stigla je tek nakon nekoliko dana. Da se nismo sami organizirali, ne bismo imali ni hrane ni vode.”
Udruga žrtava poplava oštro kritizira plan obnove vrijedan 29 milijardi eura, u čijih se 686 stranica klimatska kriza spominje samo jednom. Glasnogovornica Mariló Gradolí poručuje: „I dalje se provode poricateljske politike. Ljudi nemaju ni sigurnost ni psihološku potporu, a društvo je još u žalosti.”
Dok se Španjolska sprema za državnu komemoraciju, sudske istrage otkrivaju pojedinosti kasne reakcije vlasti. Bivša regionalna ministrica unutarnjih poslova priznala je sutkinji da nije imala iskustva u kriznim situacijama kad je preuzela dužnost tri mjeseca prije poplave. Sam Mazón uvjerava da „nijedna vlada na svijetu nema alate kojima bi spriječila rekordne oborine”, no ostaje pod sve većim pritiskom.
Stručnjaci upozoravaju da je tragedija ogolila ranjivost Pirenejskog poluotoka na klimatske ekstreme: izgarajuće ljetne požare prati sve razorniji vodeni val. Premijer Pedro Sánchez već je predstavio deset točaka za prilagodbu klimatskim promjenama, ali politička prepucavanja ne jenjavaju – dok pogođeni stanovnici Valencije traže konkretnu odgovornost, a ne nove betonske pločnike.
