Nova knjiga Elvisa Bošnjaka, glasovitog kazališnog i filmskog autora, donosi dramatičnu priču o ljubavi, bijegu i besmislu rata. Roman „Gluha nota” smješten je u prva četiri dana ruske invazije na Ukrajinu u ožujku 2022., a nadahnut je klasicima ruske književnosti i osobnim iskustvom kazališta.
Glavni likovi – hrvatska glumica ruskog podrijetla Maša i Splićanin Alen – zatiču se na suprotnim krajevima Europe u trenutku kada počinju bombardiranja Černihiva. Dok Maša pokušava evakuirati baku i djeda prema zapadu, Alen kreće motorom iz Splita prema zaraćenoj zoni, odlučan da je izvuče iz ratnog pakla i napokon joj prizna ljubav.
Uloga umjetnosti u ratu
Oboje su neposredno prije sukoba započeli probe za splitsku kazališnu adaptaciju „Rata i mira”. Maša je trebala utjeloviti Natašu Rostov, a Alen kneza Andreja Bolkonskog. Ravnatelj predstave, redatelj Pacov, u romanu služi kao glasnik teških pitanja o nasilju i ljudskoj prirodi. U jednom trenutku poručuje glumcima: „Ništa ne može biti ljudskije od nasilja i klanja.” Ta rečenica odzvanja čitavim tekstom, povezujući Napoleonov pohod 1812. i aktualne granate nad Ukrajinom.
Bošnjak spaja dvije razine radnje – ratnu realnost i kazališni svijet – te čestim prijelazima u prošlost objašnjava slojevitu vezu dvoje protagonista. Kompozicijski, sve se događa u periodu od 11. do 14. ožujka 2022., uz epilog koji otkriva kako iz njihovih osobnih trauma nastaje uspješna antiratna predstava.
Stilska raznolikost
Autor koristi hrvatski standard, višku cakavicu, engleski i ukrajinski jezik (prijevodi su u prilogu), uključujući SMS-ove i WhatsApp poruke, čime pojačava osjećaj kaosa. Realistični opisi skloništa i konvoja izbjeglica izmjenjuju se s Alenovim i Mašinim halucinacijama, a sekundarni likovi – posebno baka i djed – unose toplinu u mračnu priču.
„Gluha nota” donosi: • napetu ljubavno-ratnu avanturu od Splita do Černihiva; • paralelu između Tolstojevih misli o „zoološkoj” nužnosti rata i suvremene agresije; • kritiku primitivizma i materijalizma koji, kako sugerira pisac, stoje iza svakog sukoba; • svježu, filmsku dinamiku koja bi lako mogla prijeći na kazališne daske ili ekran.
Iako se temelji na akcijskom zapletu, Bošnjakov roman prvenstveno je „glasan i jasan krik” protiv rata. Hrabra struktura i emotivna snaga čine ga jednim od najupečatljivijih antiratnih naslova domaće književnosti posljednjih godina.