Europa ulazi u najveći val vojnog jačanja od Hladnog rata: prema planovima država članica, više od 800 milijardi eura bit će u sljedećim godinama usmjereno na opremanje vojski i poticanje vlastite obrambene industrije. U pozadini su ruska agresija na Ukrajinu, nestabilnosti na Bliskom istoku i sve naglašenija utrka za resurse u arktičkim područjima.
Najnovije izdanje Global Firepower Indexa, koji uspoređuje vojnu snagu 145 država, dodatno je zagolicalo javnost u Hrvatskoj i Srbiji. Indeks potvrđuje dugogodišnji poredak triju globalnih sila – Sjedinjenih Država, Kine i Rusije – ali i razotkriva regionalne razlike: Srbija je zauzela 63., a Hrvatska 74. mjesto.
Brojke iza rang-liste • Aktivni sastav: Hrvatska 14 325 vojnika; Srbija 25 000. • Pričuva: Hrvatska oko 20 000 ljudi; za Srbiju se navodi raspon od 2 000 do 30 000. • Paravojne postrojbe: Global Firepower Srbima pripisuje 600 000 pripadnika, a Hrvatskoj 2 000. • Oklopna vozila: Zagreb zasad vodi i najavljuje nabavu još 30 novih oklopnjaka. • Dronovi i većina teškog naoružanja: Beograd ima osjetnu prednost.
Stručnjak za sigurnost Marinko Ogorec podsjeća da se jaz gradi godinama: „Mora se priznati da se Srbija intenzivno naoružavala u posljednje vrijeme… praktički od 2000. do 2016. godine mi smo ulagali vrlo malo općenito u Oružane snage i sad to moramo nadoknaditi.”
Beograd svoje investicije opravdava „geopolitičkim nesigurnostima” i mogućim prijetnjama iz susjedstva, dok se u Zagrebu kao odgovor ponovno uvodi obvezni vojni rok; prvi ročnici već su dobili pozive.
Struka ipak upozorava da kvantiteta nije presudna. Primjer Ukrajine, koja gotovo četiri godine odolijeva znatno većoj ruskoj vojsci, pokazuje koliko su taktika, međunarodna potpora i moral važni koliko i gole brojke. Hrvatska stoga naglasak stavlja na modernizaciju borbenih sustava, interoperabilnost unutar NATO-a i razvoj besposadnih platformi.
Hoće li to biti dovoljno da se smanji jaz u idućem izdanju globalnog poretka, ovisit će o tempu investicija – ali i o tome koliko će se brzo promijeniti sigurnosna slika Europe, koja se danas ponovno priprema za scenarije za koje se nedavno nadala da su ostali u prošlosti.