Hrvatska je 22. lipnja obilježila Dan antifašističke borbe, državni blagdan utemeljen u spomen na osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda 1941. godine. Prema službenim podacima, u Narodnooslobodilačkoj vojsci tijekom Drugog svjetskog rata sudjelovalo je oko 230 000 ljudi iz Hrvatske, dok se procjenjuje da je u antifašističkom pokretu ukupno bilo više od pola milijuna sudionika.
Središnja ovogodišnja svečanost održana je u šumi Brezovica kod Siska u organizaciji Vlade RH. Istog dana na društvenim mrežama oglasio se umirovljeni general i bivši saborski zastupnik Željko Glasnović, iznijevši niz optužbi na račun današnjeg načina obilježavanja blagdana.
„U Hrvatskoj se nastavlja falsificiranje povijesti. Slave se nepostojeći događaji, obilježavaju se nepostojeće obljetnice”, poručio je Glasnović, ocijenivši kako je termin „antifašizam” „izašao iz Staljinove kuhinje” i služi kao „dimna zavjesa da prikriju komunističke zločine”.
General tvrdi da su masovne grobnice „žrtava partizanskog komunističkog režima” svakodnevno otvarane te se pozvao na podatke Ministarstva unutarnjih poslova prema kojima je „do 2011. evidentirano više od 700 masovnih grobnica s oko 90 000 žrtava”. Po njegovu mišljenju, „jugonacionalisti znaju da laž ima veću emocionalnu privlačnost od surove istine”.
Glasnović je komunizam nazvao „najvećom prijevarom u povijesti čovječanstva” i ustvrdio da današnje obilježavanje u Brezovici predstavlja „nakaradnu manifestaciju” nad kostima 6 000 ljudi „zvjerski ubijenih” nakon rata. „Proglasili su čak i neradni dan da bi slavili ubojice svoga naroda”, napisao je, zaključivši kako se u Hrvatskoj „slavi komunistička gerila — pošast čovječanstva”.
Unatoč njegovim tvrdnjama, Dan antifašističke borbe ostaje službeni državni blagdan, a državne institucije naglašavaju da je borba hrvatskih partizana bila ključna u suprotstavljanju fašizmu i stvaranju temelja za poslijeratnu obnovu zemlje.