Hrvatski umirovljeni general i bivši saborski zastupnik Željko Glasnović na društvenim je mrežama obilježio 107. godišnjicu Prosinačkih žrtava, prosvjeda 5. prosinca 1918. na Trgu bana Jelačića.
„Na današnji dan 1918. god. Jugoslavija je počela živjeti na grobovima Hrvata”, objavio je Glasnović, podsjetivši da je Kraljevina SHS proglašena 1. prosinca, a da su već četiri dana poslije na zagrebačkom trgu ležala tijela stradalih prosvjednika. Optužio je tadašnjeg komesara zagrebačke policije Grgu Anđelinovića za zapovijed otvaranja vatre te poručio da je nova država „od samog početka bila grobnica Hrvata”.
Glasnović je događaj smjestio u širi povijesni okvir tvrdeći da su obnavljanjem Jugoslavije 1945. partizani počinili „najveće zločine u Europi” i da je Jugoslavenska narodna armija devedesetih izvršila „genocid nad Hrvatima”.
Povijesna pozadina
Prema dostupnim zapisima, Narodno vijeće Države SHS 5. prosinca 1918. organiziralo je u Zagrebu proslavu ujedinjenja s Kraljevinom Srbijom. Dok su se na jednoj strani održavali skupovi potpore i misa u katedrali, kolona nezadovoljnih građana—predvođena pripadnicima 25. i 53. domobranske pukovnije—krenula je prema središnjem trgu uz parole za hrvatsku republiku.
Po dolasku na Jelačićev trg vladine su snage, među njima pripadnici sokolskih četa i dragovoljci bliski Narodnom vijeću, otvorile paljbu iz okolnih zgrada. Poginulo je 15 osoba, a više od 20 bilo je ranjeno. Iste noći zagrebački je garnizon razoružan, obje pukovnije ukinute, a uvedene su izvanredne mjere: skraćeno radno vrijeme lokala, zabrana okupljanja i javnog oglašavanja.
Događaj, poznat kao Prosinačke žrtve, u historiografiji ostaje zabilježen kao prvi masovni otpor novouspostavljenoj južnoslavenskoj državi i rana najava unutarnjih napetosti koje će obilježiti cijelo razdoblje jugoslavenske povijesti. Glasnovićeve riječi, iako oporog tona, podsjećaju na dugotrajan osjećaj povijesne traume koji se u hrvatskom društvu javlja svake godine uoči 5. prosinca.