Njemački Bundestag u petak odlučuje o zakonu koji bi zadržao sadašnju razinu mirovina, a ishod bi mogao presuditi političkoj budućnosti kancelara Friedricha Merza.
Što je na stolu? Zakon zadržava mirovine na 48 % prosječne plaće. Vladajuća koalicija konzervativaca i socijaldemokrata raspolaže s tek 12 glasova prednosti, no čak 18 zastupnika mlađe konzervativne frakcije prijeti da će glasati protiv, tvrdeći da je sustav „financijski neodrživ” i da teret prebacuje na mlađe generacije.
Oporba spašava dan – zasad Lijeva stranka najavila je da će se suzdržati od glasanja kako bi „zaštitila umirovljenike od igara moći”. Time bi za prolazak zakona bilo potrebno manje ruku, ali bi Merz prvi put morao ovisiti o oporbi kako bi održao vlastitu inicijativu na životu.
Političke pukotine Politolog Johannes Hillje upozorava: „Čak i ako koalicija pobijedi, put do većine bio je klimav. Bez vlastitih glasova slijedi koalicijska kriza.” Analitičari već dovode u pitanje sposobnost vlade da provede veće reforme – od oživljavanja posrnulog gospodarstva do obnove dugo zapostavljene vojske.
Tko profitira od kaosa? Krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) mjesecima je vodeća u anketama s 26 % potpore. Pad povjerenja u tradicionalne stranke mogao bi joj donijeti dodatni zamah na pet pokrajinskih izbora sljedeće godine.
Merzova popularnost pala je na oko 25 %, jednu od najnižih razina za njemačkog kancelara otkako postoje mjerenja. Zajednička potpora konzervativaca i SPD-a spustila se na 39 % s 44,9 % osvojenih na izborima u veljači, pokazuje Forsa.
Što misle građani? Istraživanje ARD-a otkriva širok otpor promjenama: • 76 % ispitanika smatra da bi smanjenje mirovina ispod 48 % plaće bilo pogrešno. • 69 % protivi se sporijem rastu mirovina od rasta plaća. • 81 % odbacuje podizanje dobi za odlazak u mirovinu na 70 godina.
Ako Merz u petak ne uspije zauzdati stranačku pobunu, politička cijena mogla bi biti znatno veća od jednog zakona o mirovinama.
