Politički analitičar Davor Gjenero smatra da aktualni val incidenata u Splitu, Zagrebu i Rijeci nije posljedica jedne krivnje, nego spleta gospodarskih, političkih i sigurnosnih čimbenika.
„Integracija srpske manjinske zajednice, kao i svih drugih manjina, hrvatski je politički interes”, naglašava Gjenero. Pojašnjava da je u dva prošla saborska saziva suradnja HDZ-a i svih osam manjinskih zastupnika – uključujući SDSS – ojačala društvenu koheziju i smanjila stara nepovjerenja.
Međutim, novoj parlamentarnoj većini izostanak srpskih zastupnika donio je, tvrdi analitičar, ozbiljan problem: „Sustavno je antagonizirana elita srpske manjinske stranke, naročito Milorad Pupovac, upravo ona skupina koja je oblikovala koncept konstitucionalnog patriotizma srpske zajednice u Hrvatskoj.” Takav vakuum, dodaje, otvara prostor beogradskom režimu da kroz projekt „srpskog svijeta” pokuša nametnuti poslušnije kadrove.
Ekonomija podgrijava strah, ali ne i nezaposlenost
Za razliku od brojnih članica EU-a, Hrvatsku danas ne muči visoka nezaposlenost, no inflacija i strah od deklasiranja pojedinih profesija potiču nesigurnost. Gjenero napominje da siromašniji slojevi najviše plaćaju rast cijena hrane i osnovnih potrepština, dok tehnološke promjene marginaliziraju dio radne snage, pa je tlo za populizam i radikalizam plodnije.
Vanjski pritisak najizraženiji u Podunavlju
Prema Gjeneru, srpska zajednica u Hrvatskoj podijeljena je:
- vrlo integrirani povratnici na područjima oslobođenima operacijama Bljesak i Oluja;
- stanovnici Podunavlja, gdje su stari politički krugovi jači, a utjecaj Beograda vidljiviji.
„Generalni konzulat Srbije u Vukovaru već dugo prelazi granice prihvatljivog diplomatskog ponašanja”, tvrdi analitičar, a agenti Beograda – osobito obavještajna služba BIA – ondje snažno rade na širenju narativa da su lokalni Srbi tek dio šireg političkog entiteta kojim upravlja Srbija.
Iz istog razloga, pojedine kulturne manifestacije tempirane su neposredno uoči obljetnice pada Vukovara, što Gjenero ocjenjuje otvorenom provokacijom.
Mogući izlaz: poziv SDSS-u natrag u većinu
U sadašnjem omjeru snaga, procjenjuje, rekonstrukcija Vlade bez Domovinskog pokreta nije aritmetički izvediva, no signal manjinskim zastupnicima mogao bi „smanjiti napetosti i ojačati zastupnike konstitucionalnog patriotizma unutar SDSS-a”. Time bi se, nastavlja, osujetio pokušaj Vučićeva režima da preko „srpskog svijeta” proširi svoj utjecaj na hrvatske Srbe.
Upozorava i da društvo ne smije ignorirati dugoročno zapostavljenu političku kulturu mladih ni tolerirati demonizaciju čitave zajednice zbog pojedinačnih incidenata. „Incidenti nemaju samo jedan uzrok”, zaključuje Gjenero, ali korijeni se mogu prerezati jačanjem demokratskih institucija i dosljednom uključivošću prema svim manjinama.