Rusija je početkom siječnja na bojištu prvi put upotrijebila bespilotnu letjelicu Geran-5, čiji se ostaci pronađeni kraj Kijeva i Dnipra otkrivaju niz tehničkih novosti koje zabrinjavaju Kijev.
• Rekuperirani dijelovi ukazuju da Geran-5 sadrži kineski turbo-mlazni motor, mikroelektroniku za koju se tvrdi da potječe iz SAD-a te komponente iz Njemačke i Kine. Ukrajinska vojna obavještajna služba tvrdi kako to potvrđuje da Moskva zaobilazi sankcije nabavom zapadnih i azijskih tehnologija.
• Letjelica ima izduženo cilindrično tijelo s klasičnim krilima, za razliku od ranijih trokutastih dronova nastalih na bazi iranskog Shaheda, pa izgledom više podsjeća na manji avion.
• Procijenjena najveća brzina iznosi oko 600 km/h – osjetno više od starijeg mlaznog modela Geran-3 (manje od 400 km/h) – što braniteljima skraćuje vrijeme za reakciju. Ukrajinski timovi na terenima često djeluju iz pick-up vozila s teškim mitraljezima; povećanje brzine čini njihovu zadaću još težom.
• Domet je nešto manji od 1 000 km, uz nosivost bojne glave od približno 90 kg. Vojni analitičari nagađaju da bi se domet mogao dodatno produljiti ako se dron lansira iz zraka, primjerice s borbenog zrakoplova.
• Do sada su, prema lokalnim izvješćima, oborena dva Gerana-5 – po jedan iznad okolice Kijeva i Dnipra. Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi masovnije uvođenje ovog modela moglo dodatno opteretiti ukrajinsku protuzračnu obranu koja se već suočava s više od 170 ruskih bespilotnih i projektilskih napada dnevno.
Umjesto povećanja kvantiteta napada, Moskva, čini se, ulaže u tehnološki naprednije sustave čiji je cilj probiti ukrajinski obrambeni kišobran. Geran-5, s kombinacijom veće brzine, solidnog dometa i osjetljivih zapadnih komponenti, pokazuje kako se ruska strategija u ratu bespilotnim sustavima pomiče prema sofisticiranijim oružjima sposobnima za dublje napade u pozadini bojišta.