Generacija Z, danas stara između 13 i 28 godina, čini oko 30 % svjetske populacije i 27 % radne snage. Odrastanje uz društvene mreže oblikovalo je njihova očekivanja – ne pristaju na kompromise koje su prijašnje generacije smatrale normalnima.
Visoka očekivanja i instant rezultati
– „Ono što mi priželjkujemo, oni zahtijevaju”, istaknula je poslovna konzultantica Martina Sokač Saraga, napominjući da Gen Z svoj osjećaj vlastite vrijednosti postavlja visoko već na početku karijere. Sociologinja Dora Odak, pripadnica te generacije, smatra da „početničke plaće od oko 1.000 eura ne prate rast troškova života”, pa je logično da mladi traže više.
Rad od kuće ili četverodnevni tjedan
Za razliku od starijih kolega, mnogi Z-ovci preferiraju rad na daljinu zbog troškova i vremena izgubljenog u prometu. Odak radi gotovo isključivo iz svog stana i tvrdi da je „odlazak na posao skup – od prijevoza do ručka u kantini”. Ipak, Sokač Saraga upozorava da se tako gubi „vezivno tkivo” tima, te zagovara kombinirani model rada. Istodobno, mladi pozorno prate europske pokuse sa četverodnevnim radnim tjednom ili skraćenim smjenama od šest sati, uvjereni da tehnologija omogućuje manji obim repetitivnih zadataka.
Napredovati brzo, ali ne pod svaku cijenu
Istraživanja koja je vodila Sokač Saraga pokazuju da je Gen Z nestrpljiv: žele sudjelovati u postavljanju pravila, brzo napredovati i stalno osjećati svrhu. Ako je ne vide – odlaze, čak i uz veću plaću. No konzultantica primjećuje i drugu stranu medalje: dio mlađih zaposlenika ne želi preuzeti dodatnu odgovornost „za malo više novca” jer im je slobodno vrijeme važnije.
Obrazovanje kaska, gejmifikacija pomaže
Sugovornici se slažu da sveučilišni programi ne prate tržišne potrebe; mnogi stoga biraju tečajeve ili strukovne prakse. Odak drži da bi proces učenja na poslu trebao biti jasnije strukturiran, primjerice kroz gejmifikaciju: zadaci bi se pratili kroz „razine” kako bi početnici osjetili napredak i dobili brzu povratnu informaciju.
Mentalno zdravlje kao benefit
Odak koristi pogodnost koju joj tvrtka nudi – do pet terapijskih seansi godišnje – jer „manje anksioznosti znači veću produktivnost”. Prema Sokač Saragi, poslodavci koji financiraju psihološku podršku direktno podižu zadovoljstvo i učinkovitost tima.
Moral, etika i ‘cancel’ kultura
Lojalnost brendu kod Gen Z nije bezuvjetna: zanimaju ih ekološki standardi, radni uvjeti u globalnim lancima i osobni integritet čelnih ljudi. Odak priznaje da će odbiti raditi za direktora čije se postupke smatra nemoralnima ili tvrtku „koja eksploatira radnike na jugu svijeta”. Umjesto potpune izolacije, mladi traže „mali, nišni segment” na kojem mogu utjecati i živjeti vlastita uvjerenja.
Politička pasivnost unatoč želji za promjenom
Iako žele bolji svijet, dio generacije Z rijetko izlazi na izbore. Odak glasuje, ali primjećuje da aktualne političke ponude „odgovaraju problemima od prije 20 godina”, dok stariji često odbijaju dijalog: „Mi nismo protiv vas; želimo se svi zajedno boriti za bolji svijet.”
Zaključak podcast-razgovora jasna je poruka poslodavcima: prilagodba je nužna. Gen Z traži fleksibilnost, jasnu svrhu, etičnost i brigu za mentalno zdravlje. Tko im to pruži, dobit će lojalne i motivirane zaposlenike; tko ne – suočit će se s visokom fluktuacijom i praznim radnim mjestima.