KOPENHAGEN – Danska premijerka Mette Frederiksen uživa osjetan rast popularnosti nakon što je javno odbila ideju bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa o kupnji Grenlanda. Dok ankete pokazuju skok Socijaldemokrata na otprilike 22 %, političari u Kopenhagenu sve glasnije šapuću o mogućim prijevremenim izborima već ovog proljeća, iako redovni rok istječe tek u listopadu 2026.
Povratak staroj bazi
Frederiksen je 2022. okupila centrističku vladu s Liberalima i Umijerenima, čime je razočarala dio tradicionalnih lijevih glasača. Sada im ponovno pruža ruku. Ključni potez je jednokratna isplata za kućanstva opterećena visokim cijenama hrane – druge najviše u Europskoj uniji. Nezaposleni i umirovljenici trebali bi dobiti oko 335 eura neoporezivo, a obitelji s niskim prihodima i djecom približno 670 eura.
Politolog Lawand Hiwa Namo primjećuje: „Kada se približavaju izbori, Frederiksen ponovno boji Socijaldemokrate u crveno.” Po njegovu mišljenju, stranka se uvijek pomakne ulijevo kada zapne, a ovaj paket je signal upravo toj publici.
Mirovine ponovno na stolu
Još osjetljivija tema je dob za umirovljenje, koja u Danskoj automatski raste s očekivanim životnim vijekom. Lani je potvrđeno da će 2040. dosegnuti 70 godina, što je vrh Europe. Vlada sada najavljuje novi model koji bi omogućio raniji odlazak pojedinim skupinama radnika. U novogodišnjem obraćanju premijerka je poručila kako neki ljudi „napuštaju tržište rada vrlo rano, dok većina drugih može samo gledati kako se dob za mirovinu penje i penje”.
Imidž „krizne menadžerice”
Odbijanje prodaje Grenlanda nadovezalo se na Frederiksenin nastup tijekom pandemije, učvrstivši joj reputaciju stabilnog vođe u krizama. Analitičarka Elisabet Svane smatra da će „liderstvo biti središnja tema kampanje”, premda međunarodne pohvale same po sebi ne donose glasove.
I politologinja Lykke Friis ističe iznenađenje koliko se premijerka „angažirala u ratu u Ukrajini i međunarodnoj politici”. Prijelomni je trenutak bio 2022., kada je Danska ukinula svoj opt-out iz obrambene politike EU-a, čime je donedavna euroskeptična čelnica skrenula prema jačoj europskoj suradnji.
Ankete trenutačno sugeriraju da će, bez obzira na ishod, i ljevica i desnica morati tražiti partnere u političkom centru, pa se nova unakrsna koalicija čini izglednom.
Tvrda linija prema migrantima ostaje
Unatoč socijalnom zaokretu, Frederiksen i dalje drži čvrst stav prema migraciji. Novi zakon iz siječnja nalaže protjerivanje stranih državljana osuđenih na najmanje godinu dana zatvora, čak i kada to ulazi u sukob s uobičajenim tumačenjem članka 8. Europske konvencije o ljudskim pravima. Danska je, zajedno s Italijom, potaknula i paneuropsku inicijativu za reviziju same Konvencije.
Što slijedi?
Socijaldemokrati su prošle godine izgubili kontrolu nad gradom Kopenhagenom i postigli povijesno slab rezultat od 15,6 % na europskim izborima. Sada, ojačana „grenlandskim efektom”, Frederiksen balansira između socijalnih ustupaka lijevim biračima i tvrde retorike o migracijama. Hoće li taj spoj biti dovoljan za treći mandat, moglo bi se doznati već ovog proljeća – pod uvjetom da premijerka povuče okidač i raspiše izbore.
