François Bayrou, četvrti francuski premijer u samo tri godine, suočit će se u ponedjeljak poslijepodne s gotovo sigurnim izglasavanjem nepovjerenja u Narodnoj skupštini. Ako mu zastupnici doista okrenu leđa, druga najveća ekonomija europodručja ulazi u još dublju političku neizvjesnost u trenutku kada Europska unija traži stabilnost zbog rata u Ukrajini, jačanja Kine i carinskih prijepora sa Sjedinjenim Državama.
Premijer je 25. kolovoza sam zatražio glasanje nakon žučnih rasprava o državnom proračunu, no višednevni razgovori i javni nastupi nisu mu donijeli potrebnih 289 ruku. Oporba je ostala čvrsta: čelnik ljevičarske Nepokorene Francuske Jean-Luc Mélenchon poručio je da će „Vlada pasti”, a slične poruke stižu i s desnice.
Ključni brojevi dodatno pojačavaju pritisak:
• Prošlogodišnji proračunski manjak dosegnuo je gotovo dvostruko više od dopuštenih 3 % BDP-a u EU.
• Javni dug popeo se na 113,9 % BDP-a, što povećava rizik od snižavanja kreditnog rejtinga.
U slučaju pada vlade, predsjednik Emmanuel Macron morat će imenovati novog premijera sposobnog progurati proračun – manje od godinu dana nakon što je konzervativac Michel Barnier napustio dužnost. Macron je, međutim, već isključio raspuštanje parlamenta, pa bi novi mandat nositelju izvršne vlasti ponovno bio vezan uz razlomljeni sastav bez jasne većine.
Francuska tako nastavlja živjeti u političkom zastoju koji traje od prijevremenih izbora 2024., a koji sada prijeti prerasti u otvorenu institucionalnu krizu.
