Francuski vinarski sektor, jedan od triju stupova nacionalnog gospodarstva, suočava se s najmračnijim prognozama u posljednjih sedam desetljeća. Uoči današnjeg kriznog sastanka s ministricom poljoprivrede Annie Genevard, vinari upozoravaju da bi bez žurnih mjera mogla nestati petina proizvođača.
Jean-Marie Fabre, predsjednik udruženja Neovisni vinari Francuske, opisuje stanje kao „bitku za opstanak”. „Novca više nema, rezerve su iscrpljene. Ako država ne reagira, šalje poruku da joj vinski i žestoki sektor više nije važan”, upozorio je Fabre, inače četvrta generacija vinara iz sela Fitou na jugu zemlje.
Niz nepogoda • Porezi od 15 % koje je uveo Washington 2019. godine. • Pandemija koronavirusa. • Rekordne suše, toplinski udari i tuče koje su desetkovale urode. • Poskupljenja uzrokovana ratom u Ukrajini – troškovi su skočili za trećinu. • Strmoglav pad potrošnje u Francuskoj i na ključnim izvoznim tržištima, osobito u Kini.
Rezultat: dvije uzastopne „katastrofalne” berbe od približno 3,6 milijardi litara, najgore od 1950-ih. Bordeaux je osobito pogođen – izvoz grand cru vina u Kinu pao je na najnižu razinu u desetljeću, dok je Peking u srpnju uveo carinu od 32,2 % na mnoge vinske destilate iz EU-a.
Damien Onorre, čelnik sindikata vinara departmana Aude, bilježi pad proizvodnje od 50 % u tri godine: „Tri smo ljeta zaredom mjerili više od 40 °C; suša i vrućina spalile su vinograde”, kaže Onorre.
Što traže vinari?
- Proširenje programa iskorjenjivanja prezasićenih nasada uz odštetu od 4 000 eura po hektaru. Dosad je iščupano 27 000 ha, a ukupan bi se broj mogao popeti na 62 000.
- Financiranje destilacije viškova u biogorivo putem europskog kriznog fonda, na koji se lani oslonio Portugal.
- Širi paket potpore kako bi se spriječilo gašenje do 100 000 radnih mjesta; čitava industrija izravno ili neizravno zapošljava više od 440 000 ljudi i godišnje ostvaruje promet od oko 92 milijarde eura.
Tisuće vinara već su prošlog vikenda prosvjedovale u Béziersu, a međunarodni sajam vinske opreme, koji sutra počinje u Montpellieru, bit će njihov idući poligon za pritisak. „Ovo je posljednja prilika. Ili će nam država pomoći, ili ćemo zatvoriti podrume”, poručuje Fabre.