PARIZ – Socijalistička stranka (PS), nekad moćni stup francuske politike, ponovno igra ključnu ulogu nakon što je premijer François Bayrou najavio glasovanje o povjerenju 8. rujna. Stranka s tek 66 od 577 zastupnika sada se predstavlja „ready to govern” i nudi pregovore o proračunu za 2026.
Predsjednik Emmanuel Macron pozvao je članove vladajuće koalicije da „work with the socialists” kako bi se pripremili za razdoblje nakon Bayroua. Poruku je objeručke prihvatio čelnik PS-a Olivier Faure, poručivši da je „at the disposal, of course, of the head of state” kako bi raspravio „the conditions” pod kojima bi ljevica mogla preuzeti resore sadašnje relativne većine.
PS je već predstavio plan za smanjenje deficita za 21,7 milijardi eura u 2026. – uz 14 milijardi uštedâ i 26,9 milijardi novih prihoda – želeći, kako kaže eurozastupnica Emma Rafowicz, „set a political course”. Stranka inzistira na izradi proračuna u parlamentu, bez oslanjanja na ustavni članak 49.3 koji omogućuje usvajanje zakona bez glasovanja.
„Everyone must come without taboos or sacred cows”, naglasio je senator Rachid Temal, kako bi se „restore hope to the French” i „make the country work”.
Brojke ipak ostaju glavna prepreka. Svaka lijeva vlada najprije bi morala preživjeti glasovanja o nepovjerenju. Čelnica krajnje ljevice Mathilde Panot već je upozorila da neće podržati vladu koja pregovara s trenutačnim vladajućim strankama, dok je vođa krajnje desnice Marine Le Pen pozvala na „ultra-rapid” raspuštanje Narodne skupštine.
U središnjem bloku pojedini ministri, poput Géralda Darmanina, govore o „national union”, no time zasad uglavnom mobiliziraju vlastite pristaše. Kao kompromisni prijedlog dijelu socijalista privlačan je povratak bivšeg premijera Bernarda Cazeneuvea, čiji „reassuring profile” smiruje dio desnice. Međutim, mnogi aktivisti ga i dalje povezuju s liberalnim politikama koje su PS odvele u izborni sunovrat.
Ako kompromis propadne i dođe do novog raspuštanja parlamenta, socijalisti već imaju „plan”: kandidirat će vlastite ljude protiv krajnje lijeve La France Insoumise (LFI) u izbornim jedinicama gdje mogu pobijediti, a s LFI-jem će se udružiti samo ondje gdje prijeti pobjeda krajnje desnog Nacionalnog okupljanja (RN). Kritičari, poput bivšeg LFI-jeva zastupnika Hendricka Davija, upozoravaju da bi to ponovno „reopened the war of the lefts” i otvorilo put RN-u.
Najnovije ankete pokazuju da bi, u slučaju prijevremenih izbora, RN osvojio 31 % glasova. Ujedinjena ljevica dosegla bi 23,5 %, a podijeljena 16,5 % za PS, Zelene i komuniste te 10 % za LFI.
Sudbina Bayrouove vlade i budućnost socijalista tako ovise o krhkoj aritmetici Sabora – i o tome tko će prvi trepnuti u napetoj političkoj igri koja bi mogla redefinirati francusku ljevicu.
