Francuska je u manje od pet godina potpisala gotovo identične ugovore o isporuci borbenih zrakoplova Dassault Rafale Hrvatskoj i Srbiji, potez koji u Zagrebu, Bruxellesu i susjednim državama otvara niz sigurnosnih i političkih pitanja.
Francusko-srpsko zbližavanje
Temelji današnjeg partnerstva Pariza i Beograda postavljeni su Sporazumom o strateškom partnerstvu iz 2011., a učvršćeni srpanjskim posjetom predsjednika Emmanuela Macrona Srbiji 2019., kada je potpisano 22 bilateralna dokumenta – među njima i okvirni sporazum o nabavi PZO sustava Mistral 3. Kruna suradnje stigla je u kolovozu 2024. potpisom ugovora o kupnji 12 Rafalea (devet jednosjeda C i tri dvosjeda B) u najnovijoj inačici F4. Ugovor vrijedan oko 2,7 milijarde eura uključuje logistički paket, pričuvne dijelove i motore, a isporuke su planirane između 2026. i 2029. godine.
Za Srbiju, čiji se zračni arsenal dosad uglavnom oslanjao na ruske platforme, riječ je o najvećoj modernizaciji od 2006. te o dugoročnoj tehnološkoj ovisnosti o Francuskoj – od obuke pilota do softverske potpore i nadogradnji tijekom idućih 30–40 godina. Francuska prodaju predstavlja kao signal približavanja Srbije Europskoj uniji, dok Beograd naglašava da „nikakva tehnologija neće biti prenesena Rusiji”. Ipak, činjenica da vojska koja i dalje zajednički vježba s ruskim trupama dobiva vrhunsku zapadnu tehnologiju izaziva zabrinutost među članicama NATO-a.
Hrvatska modernizira, ali i propituje
Hrvatska je još u studenome 2021. potpisala svoj ugovor o 12 rabljenih Rafalea standarda F3-R, koji su u fazama pristizali od 2024. do početka 2025. te već čine punu eskadrilu. Zahvaljujući memorandumom dogovorenoj nadogradnji na standard F4, Zagreb će tehnički izjednačiti svoje letjelice s budućom srbijanskom flotom. Uz to, Hrvatska od Francuske nabavlja i 18 samohodnih haubica CAESAR 155 mm, 15 oklopnih vozila Serval i PZO sustav Mistral 3, jačajući interoperabilnost unutar NATO-a i smanjujući ovisnost o američkim platformama.
Ipak, u hrvatskim se vojnim i diplomatskim krugovima ne skriva nelagoda. Francuska – članica EU-a i NATO-a – gotovo istodobno oprema saveznika i susjeda koji odbija uvesti sankcije Rusiji, otvoreno se poziva na vojnu neutralnost te njeguje program suradnje „Slavensko bratstvo” s ruskim postrojbama. Poljski portal Defence24 upozorava da „Srbija ostaje glavna sigurnosna prijetnja“ za Albaniju i Kosovo te da bi isporuka istih zrakoplova članicama NATO-a i nesvrstanom suparniku mogla narušiti vjerodostojnost Francuske kao predvidljivog partnera.
Europska proturječja
Europski parlament u listopadu 2025. usvojio je oštru rezoluciju kojom kritizira vlast Aleksandra Vučića zbog gušenja prosvjeda, zastrašivanja medija i potkopavanja institucija. Unatoč tome, niti Pariz niti bilo koja druga europska prijestolnica zasad ne dovodi u pitanje ugovor o Rafaleima. Štoviše, Francuska ostaje jedina članica EU-a i NATO-a koja Beogradu isporučuje moderne borbene sustave.
Rizik curenja tehnologije dodatno opterećuje transakciju: za potpuno operativno korištenje Rafalea Srbiji će trebati dubok pristup klasificiranim podacima, dok njezine institucijske veze s ruskim sigurnosnim agencijama ostaju jake. Ugovor s Parizom stoga sadrži izričitu odredbu o zabrani prijenosa tehnologije trećim stranama, no u regiji malo tko vjeruje da će ta klauzula biti dostatna zaštita.
Šira regionalna reakcija
Dok Hrvatska, Albanija, Kosovo i Slovenija ubrzavaju obrambenu koordinaciju, ocjenjujući srpsku kupnju Rafalea kao potencijalni pomak snaga, Beograd poručuje da zrakoplove nabavlja kako bi „očuvao neutralnost“. Skepsa se, međutim, gomila: iste letjelice koje jačaju zračni kišobran NATO-a nad Jadranom uskoro će biti u sastavu vojske koja se još nije uskladila sa sankcijama protiv Rusije.
Francuska se tako našla u ulozi ključnog dobavljača oružja dvjema politički suprotstavljenim državama na Balkanu. Hoće li taj balans osnažiti europski utjecaj ili otvoriti nove pukotine u već krhkoj sigurnosnoj arhitekturi jugoistočne Europe, postaje jedno od najvažnijih pitanja obrambene politike EU-a u nadolazećim godinama.
