PARIZ – Zastupnici Nacionalne skupštine danas nastavljaju raspravu o državnom proračunu za 2026., no izgledna je nova blokada koja bi premijera Sébastiena Lecornua mogla natjerati na upotrebu ustavnog članka 49.3 – mehanizma kojim se zakon usvaja bez glasanja, osim ako u roku od 24 sata ne prođe izglasavanje nepovjerenja.
Premijer je prilikom preuzimanja dužnosti prošle jeseni obećao da neće posegnuti za tom kontroverznom odredbom. Međutim, nakon što u prosincu kompromisom provedena reforma socijalnog osiguranja nije poslužila kao obrazac i za državni proračun, vlada je morala posegnuti za „posebnim zakonom” kako bi porezne stope iz 2025. ostale na snazi i tijekom 2026.
Tko će platiti uštede?
Lecornu želi deficit smanjiti na 5 % BDP-a (s 5,4 % prošle godine), što znači da bez novih nameta treba pronaći između 12 i 15 milijardi eura ušteda. Takav rez neprihvatljiv je zastupnicima ljevice – La France insoumise, Zelenima i Komunističkoj partiji – koji, kao ni krajnje desni Nacionalni front, uopće nisu sudjelovali u siječanjskim konzultacijama Ministarstva financija.
Na pregovaračkom stolu ostali su tek socijalisti, dok se desni Les Républicains i dalje protive svakom povećanju prihoda. Socijalistička pregovaračica Estelle Mercier tvrdi da je nužno „natjerati one koji ne doprinose na istoj razini kao ostali da to učine” te dodaje: „Mehanizmi izbjegavanja poreza moraju se strože regulirati.”
Potez koji ruši ili spašava vladu
Ministrica proračuna Amélie de Montchalin prošli je tjedan izjavila da postoje „metode osim glasanja” kako bi se Francuzima osigurao proračun, jasno aludirajući na članak 49.3. No aktiviranje te odredbe otvorilo bi prostor oporbenim klubovima da podnesu prijedlog nepovjerenja – rizik koji bi ljevica mogla izbjeći uoči ožujskih komunalnih izbora kako ne bi produbila političku neizvjesnost.
Lecornu je dodatno zaoštrio ton zaprijetivši čak i raspuštanjem Nacionalne skupštine ako vlada padne. Šef socijalista Olivier Faure poručio je da će njegova stranka o eventualnom nepovjerenju odlučiti tek nakon što vidi konačnu verziju proračuna.
Parlamentarna borba stoga ostaje neizvjesna: premijer pokušava „savladati proračunski Himalaju”, kako je taj izazov svojedobno opisao njegov prethodnik François Bayrou, dok zastupnici imaju rok do 23. siječnja da izvagaju – kompromis ili novi institucionalni potres.
