Francuska politička kriza i pogoršanje javnih financija počinju se prelijevati i na hrvatsko gospodarstvo, osobito kroz suradnju u obrambenoj industriji.
Previranja u Parizu Nakon što posljednji premijer François Bayrou nije uspio osigurati većinu u Nacionalnoj skupštini, predsjednik Emmanuel Macron imenovao je Sébastiena Lecornua. To je četvrti premijerski pokušaj u godinu dana – prije njega parlamentarnu potporu izgubili su Elisabeth Borne, Gabriel Attal i Michel Barnier – što upućuje na duboku institucionalnu nestabilnost i otežava provođenje nužnih reformi.
Računi bez pokrića Istodobno, francuski javni dug popeo se na 113 % BDP-a, a deficit doseže 5,8 % BDP-a, treću godinu zaredom. Prinos na desetogodišnje obveznice skočio je na 3,5 %, najvišu razinu u posljednjih 14 godina. Analiza Commerzbanke upozorava da bi, bez reformi, dug u idućem desetljeću mogao narasti na 150 % BDP-a, ponajviše zbog ubrzanog starenja stanovništva.
Što to znači za Hrvatsku Francuska je prošle godine izbila među ključna hrvatska izvozna i investicijska tržišta, ali i glavni izvor obrambene opreme. Ukupna robna razmjena 2024. zaključena je s deficitom koji je eksplodirao: Hrvatska je izvezla robe vrijedne 570 milijuna eura, dok je uvoz skočio na 1,7 milijardi eura – čak 128 % više nego 2023. godine.
Najveći udio uvoza otpada na vojnu i transportnu opremu: 424 milijuna eura za borbene zrakoplove Rafale, 260 milijuna za motorna vozila te 128 milijuna za brodove. Kategorija vojne tehnike i naoružanja porasla je za dodatnih 68 milijuna eura.
Novi val narudžbi Nakon što je u travnju 2025. isporučen posljednji od ukupno 12 Rafalea, Ministarstvo obrane RH najavilo je ugovor za 30 samohodnih haubica CESAR do kraja godine. Ti će projekti dodatno produbiti trgovinski minus s Francuskom i povećati teret za državni proračun.
Mogući rizici Hrvatska udruga poslodavaca upozorava da bi eventualna francuska fiskalna konsolidacija mogla dovesti do drukčijih izvoznih prioriteta ili promjene uvjeta financiranja vojnih ugovora. Time bi se izravno pogodio hrvatski proračun i trgovinski saldo, a ovisnost o francuskoj vojnoj industriji pokazuje se kao dvostruki mač: modernizira oružane snage, ali vezuje državu uz partnera čija je financijska stabilnost sve upitnija.
