Novo izvješće Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA) razotkriva alarmantno stanje u domovima i psihijatrijskim ustanovama diljem kontinenta: više od 1,4 milijuna osoba s invaliditetom u Europi izloženo je sustavnom zanemarivanju i nasilju.
Prema nalazima obuhvaćenima u 27 država članica te u Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, nasilje je toliko normalizirano da ga mnogi štićenici više ni ne prepoznaju. FRA navodi vikanje, vrijeđanje, prisilno liječenje, pretjeranu primjenu psihofarmaka, proizvoljno vezanje, izolaciju, pa čak i radno ili financijsko iskorištavanje te fizičko i seksualno nasilje. Najranjiviji su korisnici s intelektualnim teškoćama, djeca i starije osobe.
Kronični manjak osoblja i resursa stvara plodno tlo za zlostavljanje, a preprekama za prijavu – od neznanja o pravima do straha od odmazde – jača kultura šutnje. FRA poziva države članice da hitno unaprijede nadzor, omoguće povjerljive kanale za prijavu i sankcioniraju ustanove koje krše propise, uključujući povrat europskih sredstava.
Stanje u Hrvatskoj
U domaćem kontekstu, izvješće prokazuje brojne manjkavosti Nacionalnog plana izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom 2021.–2027. Plan, primjerice, ne sadrži konkretne mehanizme za prevenciju i prekid institucionalnog nasilja, niti slijedi preporuke UN-ova Odbora za prava osoba s invaliditetom o ukidanju prisilne institucionalizacije i prisilnog liječenja.
Predstavnik neovisnog nadzornog tijela iz Hrvatske uključenog u istraživanje upozorava da „nedostatak osoblja, prenapučenost i loši materijalni uvjeti” dovode do nasilnih obrazaca ponašanja prema korisnicima. Ured pravobranitelja za osobe s invaliditetom već godinama bilježi iste pojave – verbalno, psihičko i fizičko nasilje, vezivanje, izolaciju i prekomjerno sediranje.
Pravobranitelj Darijo Jurišić naglašava da su takve prakse „u suprotnosti s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom” te ističe da je institucionalno nasilje posebno skriveno jer je ovisnost žrtve o počinitelju još izraženija nego u obiteljskim odnosima. „Osoba u potpunosti gubi kontrolu nad vlastitim životom… Takav sustav duboko je dehumanizirajući”, upozorava Jurišić.
Što traži FRA
- Uključivanje osoba s invaliditetom u život zajednice umjesto smještaja u velike ustanove.
- Pojačanu zaštitu od nasilja kroz neovisne, nenajavljene inspekcijske posjete.
- Sigurne, povjerljive i lako dostupne mehanizme za prijavu bez straha od odmazde.
- Mogućnost da Europska komisija zatraži povrat novca od ustanova koje krše prava korisnika.
FRA zaključuje da države, uključujući Hrvatsku, moraju staviti zaštitu osoba s invaliditetom među prioritete – jer, kako se navodi, „nasilje ne smije ostati unutar četiri zida”.