Novo izvješće Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA) otkriva da su zanemarivanje, zlostavljanje i razne vrste nasilja nad osobama s invaliditetom koje žive u institucijama rašireni u cijeloj Uniji. U 27 država članica te u Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji analizirano je stanje više od 1,4 milijuna štićenika domova i psihijatrijskih ustanova.
Prema nalazima, nasilje se kreće od urlikanja i uvreda do prisilnog liječenja, prekomjernog sediranja, vezivanja te fizičkog i seksualnog napada. Posebno su ugroženi ljudi s intelektualnim teškoćama, djeca i starije osobe. FRA upozorava da je nedostatak osoblja, ograničen proračun i slaba kontrola stvorila „kulturu šutnje i nekažnjavanja” u kojoj žrtve često smatraju da je zlostavljanje normalno i ne znaju kako ili komu ga prijaviti.
Hrvatski rezovi i propuštene prilike
Izvješće ističe i brojne manjkavosti hrvatskog Nacionalnog plana izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom 2021.–2027. FRA podsjeća na preporuke UN-ova Odbora da se ukine prisilna institucionalizacija i liječenje te da država u središte stavi zaštitu od nasilja i neovisni nadzor. Predstavnik domaćeg nadzornog tijela, citiran u dokumentu, priznaje:
„Mogu reći da možda nema namjernog nasilja, ali nedostatak osoblja, prenapučenost, materijalni uvjeti i ukupna slika socijalnih i psihijatrijskih ustanova mogu dovesti do toga da se osoblje u odnosu prema korisnicima i pacijentima ponaša nasilno i s nedostatnom skrbi.”
Darijo Jurišić, pravobranitelj za osobe s invaliditetom, naglašava kako su prisilne mjere, iako propisane pravilnicima, suprotne Konvenciji UN-a: „Još više nego kod obiteljskog nasilja, institucionalno nasilje ostaje u četiri zida, jer je još veća ovisnost osobe o nasilniku koji je ujedno pružatelj skrbi.”
Prema Jurišiću, smještaj u ustanove često oduzima temeljna prava – od slobode kretanja do upravljanja vlastitim novcem – i „duboko je dehumanizirajući”. Proces deinstitucionalizacije napreduje sporo, a podrška u zajednici još ne prati potrebe.
Što FRA traži?
FRA poziva:
• uključiti osobe s invaliditetom u život zajednice i ubrzati deinstitucionalizaciju;
• pojačati zaštitu od nasilja kroz neovisni, transparentni nadzor s nenajavljenim posjetima;
• osigurati povjerljive kanale za prijavu zlostavljanja bez straha od odmazde;
• zatražiti povrat europskih sredstava od ustanova koje krše propise.
Agencija zaključuje da je hitno potrebno prekinuti praksu koja osobama s invaliditetom uskraćuje dostojanstvo i sigurnost, te da europske vlade, uključujući hrvatsku, moraju preuzeti odgovornost i provesti sustavne promjene.