Istraživanje koje su proveli Alma Career Croatia i CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje na više od 300 zaposlenih otkriva da 66 % muškaraca i 60 % žena u Hrvatskoj koristi neki oblik fleksibilnog rada – od „kliznog” radnog vremena do povremenog rada na daljinu.
Glavni nalazi:
• Klasičnih osam sati dnevno i dalje radi 50 % muškaraca i 52 % žena. • Produženi radni dan (više od osam sati) češći je kod muškaraca (41 %) nego kod žena (37 %). • Kraće od standarda radi 11 % žena i 9 % muškaraca.
Modeli fleksibilnosti razlikuju se po spolu:
• „Klizni” dolasci i odlasci s posla koristi 42 % žena naspram 34 % muškaraca. • Rad od kuće barem dio vremena prakticira trećina žena i četvrtina muškaraca. • Gotovo petina muškaraca (19 %) radi bez strogo definirane satnice, usredotočena isključivo na zadatke i rokove; takav pristup biraju samo 7 % žena.
Zanimljivo je da čak 98 % ispitanih ne koristi zakonski predviđene fleksibilne aranžmane za brigu o djeci mlađoj od osam godina ili za osobnu skrb, premda su im na raspolaganju.
Što priželjkuju?
• Na vrhu liste želja i muškaraca i žena ostaju „klizni” rasporedi i rad na daljinu. • Četverodnevni radni tjedan uz osmosatno radno vrijeme želi 50 % žena i 47 % muškaraca. • „Skraćeni petak” nešto je popularniji kod muškaraca (45 %) nego kod žena (39 %).
Ravnoteža posla i privatnog života
Više od trećine ispitanih – bez obzira na spol – smatra da nema dobre uvjete za balansiranje profesionalnih i osobnih obaveza, dok sličan udio ocjenjuje da uvjeti ipak postoje. Roditelji, međutim, osjetno češće procjenjuju da im radno okruženje otežava svakodnevni balans, dok radnici bez djece češće zauzimaju neutralan stav.
Autori istraživanja zaključuju da bi ovi uvidi poslodavcima mogli poslužiti kao putokaz za oblikovanje fleksibilnijih i inkluzivnijih radnih politika – osobito onih koje olakšavaju život zaposlenim roditeljima.