Usred šuma i jezera Sjeverne Karelije, ondje gdje je Europska unija najistočnija, finsko-ruska granica još je uvijek tek niz diskretnih kolčića u borovnicama. No, otkako je Rusija 2022. pokrenula invaziju na Ukrajinu, na 1 340 kilometara dugoj crti naglo je nestalo iluzija.
Finska je munjevito ušla u NATO, zatvorila svih osam službenih prijelaza i počela graditi 200 kilometara čelične ograde kako bi spriječila, kako tvrdi, „hibridnu operaciju” Moskve koja izbjeglice usmjerava prema finskom tlu. Usporedo, ruska vojska formira novi 44. armijski korpus sa sjedištem u Petrozavodsku, svega 200-tinjak kilometara od Ilomantsija.
Strah od obučenih dezertira
„Sustav nije neprobojan, moguće je da je netko već prešao, iako ne u velikom broju”, priznaje zapovjednik granične straže Sjeverne Karelije Matti Pitkäniitty dok pokazuje stari seoski put prekinut 1940., nakon što je Finska u Zimskom ratu morala prepustiti dio Karelije. Najviše ga brine novi profil prelaznika:
„Vojno uvježbani muškarci koji bježe iz rata znaju preživjeti u šumi nekoliko dana. Ako su počinili ratne zločine, to postaje velik sigurnosni problem.”
U lipnju je na tom području uhićen muškarac za kojega finski mediji tvrde da je bivši pripadnik Wagnera; službe šute o identitetu, ali potvrđuju kako u jednom prihvatnom centru imaju osobu „povezanu s Wagnerom”.
NATO kao crvena krpa
Od ulaska Helsinkija u Sjevernoatlantski savez, odnosi graničnih službi naglo su zahladili. Pitkäniitty je sa svojim ruskim kolegom, podređenim FSB-u, nekad održavao deset sastanaka godišnje – sada tek četiri. „Za Ruse je NATO povijesno bio odmah do Sotone, ako ne i sama Sotona. Sada smo dio toga i jasno je da nas drukčije gledaju”, kaže.
Suradnja se danas svodi na tehničke intervencije – srušena stabla, požari – dok su nekada zajedničke teme bile i sport, lov ili gljive. Sport je, napominje, otpao otkako je Rusija izbačena s natjecanja.
Regruti u šumi
Dok Moskva gomila postrojbe, Finska se oslanja na tradicionalni model sveopće obrane: svaki muškarac od 18 do 60 godina može biti pozvan u službu, a žene se mogu javiti dragovoljno. U šumi kraj Joensuua nova je skupina ročnika, među njima i 19-godišnja Emma.
„Važno je podržati vlastitu zemlju. Ne znam hoću li ovo raditi cijeli život, ali mislim da bi svi trebali proći obuku”, kaže mlada vojnikinja dok jedinica vježba kretanje kroz gusti raslinjak.
Predsjednik na prvoj crti
Predsjednik Alexander Stubb prvu je službenu posjetu posvetio upravo granici: „Ne smijemo dopustiti da itko napusti istočnu ili sjevernu Finsku”, poručio je, podsjetivši i američkog kolegu Donalda Trumpa te ukrajinskog čelnika Volodimira Zelenskog da njegova država „ima više od 800 milja granice s Rusijom i vlastito iskustvo ratova”.
Kako će ta granica izgledati 2025., Stubb je ostavio otvorenim. Na terenu, međutim, malo tko vjeruje u brza rješenja: tiha šuma ponovno je postala mjesto gdje Europa mjeri puls Kremlja.