Bruxelles – U nacrtu višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2028.–2034., vrijednom gotovo 2 bilijuna eura, Europska komisija 16. srpnja nije predvidjela posebnu proračunsku liniju za svemir. Umjesto toga, brojni su se programi stopili u jedinstveni Europski fond za konkurentnost od 451 milijardu eura, koji bi trebao biti "prilagodljiv političkim prioritetima u hodu".
Takav zaokret naišao je na brzu i oštru reakciju zastupnika Europskog parlamenta koji su se proteklih mjeseci zalagali za poseban svemirski fond od 60 milijardi eura. Francuski socijalist François Kalfon, potpredsjednik parlamentarne međuskupine za nebo i svemir, upozorio je: „Europe will miss the opportunity to assert its sovereignty in space.”
Komisija je pod rubriku „otpornost i sigurnost, obrambena industrija i svemir” stavila ukupno 131 milijardu eura, ali bez razdjelnice pa je stvarna svemirska kvota zasad nepoznata i podložna budućim političkim pregovorima. Time, tvrde kritičari, industrija gubi predvidljivost koja je od 2021. postojala kroz fiksni program od 18,7 milijardi eura.
Francuski centrist Christophe Grudler, nekadašnji izvjestitelj za uredbu o satelitima sigurnih telekomunikacija i programu IRIS², poručuje kako će Parlament pokušati izmijeniti prijedlog: „You cannot just hand out billions blindly.”
Svemirska poduzeća EU-a isporučuju satelite i usluge održavanja za ključne konstelacije: sustav promatranja Zemlje Copernicus, navigacijski Galileo i nadolazeću sigurnu komunikacijsku mrežu IRIS². Bez jasno zacrtanog proračuna, operativnost i razvoj tih sustava mogli bi se dovesti u pitanje, upozoravaju zastupnici.
Europarlamentarci stoga pripremaju amandmane kojima žele vratiti posebnu proračunsku stavku za svemir i osigurati dugoročnu predvidljivost ulaganja u strateški sektor koji smatraju ključnim za tehnološki suverenitet Unije.