Novi podaci Eurostata otkrili su neugodan zaokret za domaći turizam: Hrvatska je među sedam članica Europske unije koje prošle godine nisu povećale broj turističkih noćenja. Čak 20 od ukupno 27 država unije zabilježilo je rast ‒ mnoge i dvoznamenkasti ‒ dok se Hrvatska zadržala na razini stagnacije, a ponegdje i pada.
• Malta i Cipar, glavni konkurenti s Mediterana, skočili su za više od deset posto. • Neočekivan iskorak ostvarila je i Latvija, baltička zemlja koja je nadmašila hrvatske brojke unatoč hladnoj klimi.
Analitičari u turizmu dio odgovornosti prebacuju na visoke cijene. Hrvatska je trenutačno među najskupljim mediteranskim destinacijama, odmah iza Francuske, ali uz znatno skromniju infrastrukturu. Primjerice, noćenje u prosječnom apartmanu na Jadranu nerijetko stoji oko 300 eura, cijenu koja se u inozemstvu plaća za hotelske lance više kategorije.
Popis izgovora za slabije rezultate uključuje nepovoljno vrijeme, kasni Uskrs i uobičajene rupe u srpanjskom kalendaru. Ipak, ključna je poruka da se dio gostiju jednostavno okrenuo jeftinijim i uređenijim alternativama, gdje su klima-uređaji slobodno dostupni, a topla voda ne ovisi o satnici jeftine struje.
Signal iz Bruxellesa zapravo je upozorenje: more više nije dovoljno privlačno samo po sebi. Ako se cjenovna politika i kvaliteta usluge ne prilagode, trend bi iduće sezone mogao biti još nepovoljniji za domaće iznajmljivače koji godinama računaju na stalni rast.