Dok se velik dio kontinenta znoji na temperaturama koje se penju i iznad 45 °C, političari i građani diljem Europe bore se s posljedicama najnovijeg toplinskog vala – ali i s pitanjem treba li masovno ulagati u klimatizacijske uređaje.
Najtoplije u Portugalu, vruće i u Bruxellesu
• U Portugalu je u utorak izmjereno rekordnih 46,6 °C za lipanj. • Bruxelles je u četvrtak dosegnuo 35 °C, dok je prosječna lipanjska temperatura u Belgiji bila 2,6 °C viša od uobičajene. • Slovenija, gdje se očekuje znatan višak smrtnosti zbog vrućine, organizirala je svečano polaganje kamena temeljca za novu bolnicu u ogromnom šatoru; premijer Robert Golob stajao je u punom odijelu, a organizatori su unaprijed doveli medicinske ekipe.
Slične scene bilježene su po cijeloj Europi: predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde otvorila je konferenciju u portugalskoj Sintri pozivom gostima da „piju puno vode” i ne opterećuju liječničku službu, dok su Eiffelov toranj u Parizu i briselski Atomium djelomično zatvoreni zbog vrućine.
Ledeni štapići za novinare, ali ne i za zatvorenike
Kako temperature rastu, improvizirana rješenja niču posvuda. Novinarima u staklenoj loži Europskog vijeća u Bruxellesu dijeljen je sladoled, istim trikom poslužile su se i vlasti u zatvoru Merksplas gdje stara infrastruktura pojačava sparinu.
Francuska: više od 1 000 zatvorenih škola i politički fajt
Francuske meteorološke službe proglasile su crveni stupanj uzbune u više regija, zatvoreno je preko tisuću škola, a rizik od požara naglo je porastao. Na kriznom sastanku o vrućinama sudjelovao je i François Bayrou.
Istodobno traje žustra rasprava o klimatizaciji: • Čelnica Nacionalnog okupljanja Marine Le Pen traži nacionalni plan ugradnje klima-uređaja i proziva „takozvane elite” koje već sjede u rashlađenim prostorima. „Ludo je reći obiteljima da prestanu raditi jer škole ne mogu primiti djecu, a zatim ih slati u klimatizirano kino”, poručila je. • Ministrica za ekološku tranziciju Agnès Pannier-Runacher uzvratila je da je klima-uređaj „neadekvatna prilagodba” jer sam dodatno zagrijava planet i time pogoršava klimatske promjene.
Socijalna dimenzija vrućine
„Vrućina osobito ogoljuje društvenu nejednakost”, upozorio je njemački ministar okoliša Carsten Schneider. Prema njegovim riječima, upravo najsiromašniji imaju najmanje mogućnosti zaštititi se – dok imućniji mogu platiti klima-uređaj ili barem rashlađeni vrt.
Goruća ljeta sve su duža i snažnija; Europa je, podsjećaju klimatolozi, najbrže zagrijavajući kontinent na svijetu. Dok se čekaju strukturni odgovori, Europljanima zasad preostaju boce vode, improvizirani hlad i – poneki sladoled.
