Zastupnici Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) u utorak su podržali uredbu koja značajno proširuje mandat Europola u suzbijanju krijumčarenja migranata i trgovine ljudima. Reformski paket, o kojem je politički dogovor postignut krajem rujna između Parlamenta i Vijeća, predviđa snažniji Europski centar za suzbijanje krijumčarenja migranata unutar Europola, tješnju suradnju s agencijama Eurojust i Frontex te intenzivniju razmjenu podataka s nacionalnim policijama.
Ključne novosti
• Dodatnih 50 milijuna eura i 50 novih zaposlenika za agenciju.
• Proširene ovlasti za obradu biometrijskih i drugih osjetljivih osobnih podataka.
• Mogućnost brže razmjene informacija kako bi se razotkrile prekogranične mreže krijumčara.
Europska komisija prijedlog je predstavila još 2023., tvrdeći da će centralizirana analiza podataka i koordinacija policijskih istraga pomoći u razbijanju sofisticiranih kriminalnih mreža.
Kritike iz civilnog sektora Koalicija #ProtectNotSurveil i druge organizacije za ljudska prava smatraju da je riječ o „trojanskom konju” kojim se humanitarno djelovanje pretvara u alat masovnog nadzora. Upozoravaju da bi šira upotreba biometrije mogla dovesti do rasnog profiliranja te kriminalizirati same migrante i nevladine udruge koje im pomažu.
Parlament je u svibnju ublažio dio najkontroverznijih odredbi, izbacivši, primjerice, mogućnost izravnih operacija Europola u trećim državama. No kritičari drže da novi tekst i dalje otvara prostor za kršenje pravila o zaštiti podataka i učvršćuje pristup „Tvrđave Europe”, u kojem se migracije promatraju prvenstveno kroz sigurnosnu prizmu. Posebno problematičnim smatraju proširenu razmjenu informacija s državama izvan EU-a koje imaju slab standard zaštite ljudskih prava.
Sljedeći koraci Nakon što je LIBE dao zeleno svjetlo, uredba još mora proći potvrdu na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, a potom i službeno odobrenje Vijeća. Ako ne bude većih izmjena, nova pravila bi mogla stupiti na snagu početkom iduće godine.
Dok Komisija i većina eurozastupnika tvrde da su izdvojena sredstva i nove analitičke sposobnosti presudni za „presijecanje arterija” krijumčarskih mreža, organizacije civilnog društva upozoravaju da će se istodobno proširiti i nadzor nad onima koji bježe od ratova i siromaštva. Prijepor između sigurnosti i temeljnog prava na privatnost tako ulazi u završnu fazu odlučivanja.