Europski parlament izglasao je novi „vinski paket”, zakonodavni skup mjera kojima Europska unija jača financijsku i tehničku potporu vinarskom sektoru pogođenom padom potrošnje, tržišnim viškovima i klimatskim promjenama.
S 625 glasova za, 15 protiv i 11 suzdržanih, zastupnici su potvrdili privremeni dogovor postignut s državama članicama. Ključne odredbe paketa uključuju:
• EU-sufinanciranje do 60 % za projekte vinskog turizma, promociju vina na trećim tržištima i razvoj ruralnih područja, uz mogućnost da države članice dodaju još 30 % za mala i srednja te 20 % za veća poduzeća. • Jasan sustav označavanja bezalkoholnih i niskoalkoholnih vina – oznaka „bez alkohola 0,0 %” dodjeljuje se vinima s manje od 0,05 % volumnog alkohola; proizvodi iznad te granice morat će nositi deklaraciju „sa smanjenim udjelom alkohola”. • Nacionalni limit od 25 % raspoloživih sredstava za kriznu destilaciju vina i zelenu berbu. • Mogućnost korištenja europskih fondova za krčenje zaraženih nasada te obnovu vinograda pogođenih teškim vremenskim prilikama, prirodnim katastrofama ili biljnim bolestima.
Španjolska izvjestiteljica Esther Herranz García (EPP) naglasila je da „ovaj zakon predstavlja pravovremen i učinkovit odgovor na krizu s kojom se suočava vinski sektor”, ističući bolju zaštitu proizvođača i bržu prilagodbu klimatskim promjenama.
Hrvatska perspektiva
SDP-ov eurozastupnik Marko Vešligaj ocijenio je da je suzbijanje bolesti vinograda, posebice zlatne žutice koja je zahvatila 14 hrvatskih županija i Zagreb, „prioritetni problem vinogradara u velikim dijelovima Europe i Hrvatske”. Prema pravilima iz paketa, EU pomoć za krčenje trenutno je dostupna samo u područjima gdje je bolest uništila više od 20 % površina, no Vešligaj traži proširenje potpore i ispod tog praga te subvencioniranje insekticida i drugih metoda zaustavljanja širenja bolesti.
„Stvarna situacija je alarmantna… prijeti nam izumiranje vinograda ako ne provedemo ozbiljnu i koordiniranu akciju”, poručio je Vešligaj, dodajući da novi propisi otvaraju prostor jačanju hrvatskog vinogradarstva.
Posebno ističe mogućnost sadnje bez kvotnih ograničenja tijekom sljedeće četiri godine, što Hrvatsku, čije su vinogradarske površine posljednjih godina znatno pale, stavlja pred priliku da poveća nasade i konkurentnost na europskom tržištu.
Usvajanje „vinskog paketa” smatra se ključnim korakom u stabilizaciji sektora i očuvanju vinarske tradicije diljem kontinenta, dok se proizvođači nadaju brzoj aktivaciji sredstava i provedbi mjera na terenu.