Europski ombudsman otvorio je istragu o tome je li Europska komisija zatajila ključne informacije o susretima s poslovnim lobijima prije nego što je pokrenula tzv. omnibus plan pojednostavnjenja – paket inicijativa kojima se poduzećima želi smanjiti broj propisa koje moraju poštovati.
Potez ombudsmana uslijedio je nakon pritužbe nevladine organizacije Corporate Europe Observatory, specijalizirane za praćenje lobiranja. Organizacija optužuje Komisiju da je bila "zagonetna" kada je zatražena dokumentacija o razgovorima s udrugama BusinessEurope i European Round Table for Industry (ERT).
U središtu spora nalazi se sastanak iz svibnja između kabineta potpredsjednika Komisije Valdisa Dombrovskisa i predstavnika ERT-a. U službenoj zabilješci sa sastanka stoji tek: „ERT je pitao o prijedlozima vezanim uz prvi omnibus prijedlog. Šef kabineta dao je pregled trenutačnog stanja.” Organizacija smatra da takav zapis ne nudi nikakve sadržajne informacije te je zatražila svu prateću korespondenciju i dodatne bilješke. Komisija je, prema navodima prigovora, na taj zahtjev implicitno odbila odgovoriti, što je ombudsman ocijenio dovoljnim razlogom za pokretanje istrage.
Glasnogovornik ureda ombudsmana potvrdio je da se ispituje „kako je Komisija postupila sa zahtjevom za pristup tim zapisnicima”. Komisiji je naređeno da do 12. studenoga odgovori podnositelju pritužbe; ako odgovor ne bude zadovoljavajući ili uopće ne stigne, ombudsman će sam pregledati sporne dokumente.
Corporate Europe Observatory naglašava da je pristup informacijama ključan jer je plan pojednostavnjenja bio predmet „ogromnog” lobističkog pritiska: prema njihovim podacima, održano je više od 600 pojedinačnih sastanaka između dužnosnika Komisije i lobista. Poslovni sektor taj je plan pozdravio jer briše čitave dijelove predloženog zakonodavstva, dok ga organizacije civilnog društva vide kao sinonim za deregulaciju.
Komisija se u obrani poziva na prošlogodišnje proširenje pravila o transparentnosti, prema kojem obveza objave sastanaka sada obuhvaća više od 1 500 dužnosnika, uz naputak da se bilješke sastanaka objavljuju s dovoljno detalja. No civilni sektor tvrdi da su zapisi često prekratki i neotkrivajući.
Glasnogovornik Komisije poručio je da institucija „u potpunosti surađuje s ombudsmanom i ozbiljno shvaća transparentnost”. Dodao je da Komisija rutinski objavljuje informacije o susretima „s poslovnim subjektima, sindikatima i civilnim društvom” jer je „slušanje različitih stajališta dio odgovornog kreiranja politika”. Istaknuo je i da Komisija „odbacuje tvrdnje o nedostatku transparentnosti ili demokratskog procesa”.
„Mi razgovaramo sa svima — radnicima, poduzećima i građanima — jer se tako donose dobri zakoni”, naglasio je glasnogovornik, dodavši kako je „svaka mjera bila podvrgnuta nadzoru prema propisanim pravilima”.
Ombudsman na kraju može izreći preporuke, no Komisija ih nije dužna prihvatiti.