Najšira i najviša europska delegacija u posljednjem desetljeću ovoga bi tjedna trebala ući u Ovalni ured – i to u društvu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni prva je potvrdila da putuje u Washington zajedno sa Zelenskim. Ubrzo su joj se pridružile najviše europske figure: predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Friedrich Merz i finski predsjednik Alexander Stubb – svi oni su, prema subotnjim informacijama, već razgovarali s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom nakon njegova sastanka s Vladimirom Putinom.
Takav redoslijed susreta označava dramatičan zaokret u Trumpovoj vanjskoj politici. Dok je početkom mandata gotovo ignorirao Bruxelles i Kijev, sada s europskim čelnicima usklađuje poteze – toliko da je, kako se doznaje, odustao od planiranoga nasamo susreta s ruskim predsjednikom.
Trump je istodobno najavio ambiciozan trojni susret s Putinom i Zelenskim već u petak, 22. kolovoza. Taj je rok, procjenjuje se, prekratak da ga Kremlj prihvati, no sama najava dala je novi zamah potrazi za rješenjem ukrajinske krize.
Europljani u Washington stižu s čvrstim zajedničkim stavom koji su usuglasili prošle subote: podupiru Trumpovu ideju da se odustane od fokusa na trenutni prekid vatre i odmah krene prema sveobuhvatnom mirovnom sporazumu. Logika je jednostavna – usvojiti pregovarački okvir koji je zagovarao sam Putin, čime se Moskvi oduzima argument da štiti vlastite interese.
Na stolu su pritom tri ključne teme:
- Sigurnosni mehanizam – modeli američkog angažmana presudni su za buduću sigurnosnu arhitekturu Europe.
- Teritorijalni ustupci – Europa je spremna braniti koncept de facto predaje dijela teritorija, što bi Trump navodno mogao prihvatiti; u tom bi slučaju odgovornost prelazila na Kremlj ako odbije prijedlog.
- Sankcije – američkog predsjednika treba uvjeriti da zadrži prijetnju oštrim gospodarskim mjerama jer je upravo time, smatra Bruxelles, Putin doveden u defanzivni položaj.
Delegacija se nada i „zaviriti u stanje Trumpova uma”, svjesna da je teško dešifrirati njegove nagle zaokrete. Dodatnu nepoznanicu unosi potpredsjednik JD Vance, najavljen kao sudionik sastanka; u veljači je otvoreno vrijeđao Zelenskog, no ovoga puta suočit će se s daleko brojnijim europskim sugovornicima.
Za kraj, ostaje i diplomatska trivija: Trump, poznat po sklonosti golfu, navodno posebno cijeni društvo finskog predsjednika Stubba – i u toj sitnici europska strana vidi razlog više za optimizam.
Hoće li zajednička ofenziva u Washingtonu doista ubrzati put prema miru ili samo otvoriti novu rundu političkog nadmudrivanja, postat će jasnije već ovoga tjedna.
