Europska unija i njezini partneri iz skupine G7 ubrzano kroje model kojim bi se Ukrajini odobrilo 140 milijardi eura beskamatnog zajma uz zalog zamrznutih deviznih rezervi ruske središnje banke.
Pregovori i rokovi • Ministri financija G7 raspravljali su o prijedlogu prošloga tjedna u Washingtonu, a šefovi država i vlada EU-a o njemu će debatirati u četvrtak u Bruxellesu. • Poljski ministar vanjskih poslova Radosław Sikorski uvjeren je da će se „pitanje korištenja zamrznute ruske imovine u korist žrtve agresije sretno riješiti” do kraja godine. „Ili ćemo upotrijebiti novac agresora, ili svoj. Ne pitajte me što preferiram”, poručio je.
Kako bi shema funkcionirala • Europska komisija predlaže da se na temelju oko 183 milijarde eura ruskih sredstava pohranjenih kod klirinške kuće Euroclear odobri ukrajinski zajam. Kapital bi ostao zamrznut, a Rusija bi ga po završetku rata trebala iskoristiti za plaćanje ratne odštete. „Ne predlažemo konfiskaciju”, naglašava visoki dužnosnik EU-a. • Već se preuzimaju kamate s te imovine i prosljeđuju Ukrajini; cilj je prikupiti 45 milijardi eura. Sada se prvi put razmatra i uporaba glavnice, što su dugo tražile Poljska i baltičke države, a kočili Pariz i Berlin iz straha za stabilnost eurozone. Od prošlog mjeseca i njemački kancelar Friedrich Merz javno podržava model reparacijskog zajma.
Jamstva i podjela rizika • Belgija, u čijem se financijskom središtu nalazi najveći dio ruskih sredstava, traži čvrsta jamstva da neće sama snositi trošak ako shema naiđe na pravne tužbe. • Države G7 trebale bi zajednički jamčiti zajam. Ujedinjeno Kraljevstvo spremno je dati jamstva, iako drži tek ograničenu količinu ruske imovine, dok je američka uključenost još neizvjesna; SAD raspolaže s oko 7 milijardi dolara ruskih rezervi. • Britansko ministarstvo financija poručuje da se razmatraju samo opcije „u skladu s međunarodnim pravom te ekonomski i financijski odgovorne”.
Zašto se žuri • Ukrajina zbog rata godišnje bilježi golem proračunski manjak; procjenjuje da će joj 2026. trebati oko 50 milijardi dolara vanjske potpore. Bruxelles upozorava da bi novac u vojni proračun mogao zatrebati već u travnju 2026.
Pravne prepreke • Plan počiva na pretpostavci da sankcije ostanu na snazi. Komisija razmatra mehanizam iz ugovora EU-a kojim bi se produljenje sankcija maknulo s liste odluka koje zahtijevaju jednoglasnost, čime bi se neutralizirao mogući veto proruskih država poput Mađarske. Pravna služba Vijeća EU-a pak dovodi u pitanje valjanost takvog poteza.
Sljedeći koraci Čelnici EU-a ovaj tjedan trebali bi zatražiti izradu detaljnog prijedloga „u skladu s međunarodnim pravom i uz primjereno europsko dijeljenje rizika”. Ako plan prođe politički i pravni filter, Ukrajina bi već početkom 2025. mogla dobiti najveći pojedinačni zajam od početka ruske invazije.
