Dvadeset i sedam europskih država ovaj je tjedan zatražilo preispitivanje Europske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP), tvrdeći da sadašnji okvir otežava upravljanje migracijama i postupke deportacije. Skupina je u zajedničkoj izjavi poručila da su pravila, donesena nakon Drugog svjetskog rata, postala „zapreka suverenitetu” država članica.
• Pismo devet država članica EU-a – među njima Danske, Italije i Poljske – još je u svibnju otvorilo raspravu, naglašavajući potrebu da se „vrati ravnoteža” između prava pojedinaca i ovlasti nacionalnih vlasti.
• Organizacija Amnesty International osudila je prijedlog kao „moralno povlačenje”, upozorivši da bi izmjene mogle dovesti do slabljenja univerzalne zaštite kojoj je Konvencija namijenjena.
• Povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe, Michael O’Flaherty, upozorio je da bi popuštanje pred političkim pritiscima stvorilo „hijerarhiju ljudi” i otvorilo vrata daljnjem ograničavanju prava drugih ranjivih skupina. „Za svaki ustupak tražit će se novi,” rekao je, podsjetivši da je Konvencija nastala kao odgovor na strahote Drugog svjetskog rata.
Zastupnici koji traže reformu tvrde da dosadašnje presude Europskog suda za ljudska prava otežavaju protjerivanje stranih državljana osuđenih za kaznena djela te ograničavaju nacionalne mjere kontrole granica. Kritičari, pak, smatraju da bi redefiniranje temeljnih standarda otvorilo put selektivnoj primjeni prava i potkopalo vladavinu prava u cijeloj Europi.
Za sada nije precizirano kakve bi promjene zagovornici željeli – hoće li tražiti djelomične izmjene procedura ili dublju reviziju samog teksta Konvencije. Rasprava će se nastaviti na ministarskim sastancima početkom sljedeće godine, dok organizacije civilnog društva najavljuju pojačan pritisak kako bi zaštitile postojeći sustav nadzora ljudskih prava.