Poziv Europske komisije da svako kućanstvo pripremi osnovni paket za 72 sata preživljavanja bez vanjske opskrbe potaknuo je val novih ili ažuriranih priručnika za civilnu zaštitu diljem kontinenta. Premda su im formati različiti, zajednička nit je jasna – Europa se želi pripremiti i za scenarij rata.
Njemačka: 68 stranica opasnosti Njemački vodič za „krize i preživljavanje” na 68 stranica podsjeća da su „ekstremni vremenski događaji sve češći”, a upozorava i na kibernetičke napade, sabotaže, dezinformacije te mogućnost oružanog sukoba, nešto što se „više ne čini nemogućim kao prije nekoliko godina”. Osim detaljnih savjeta o zalihama hrane i vode, brošura upućuje na važnost informiranja i solidarnosti susjeda.
Švedska: svatko mora dati doprinos Švedski priručnik, tiskan na 32 stranice, izravno spominje rat te građanima poručuje: „Ako Švedska bude napadnuta, svatko mora dati svoj doprinos u obrani njezine neovisnosti – i naše demokracije.” Na popisu preporučenih zaliha nalaze se i tablete joda za slučaj nuklearne nesreće.
Poljska: hibridne prijetnje u fokusu Poljski dokument od 54 stranice konstatira da su „prijetnje značajno porasle” te nabraja dezinformacije, kibernetičke napade i sabotaže. Rat na istočnim granicama, stoji dalje, dodatno utječe na osjećaj sigurnosti stanovništva.
Finska: digitalni priručnik zbog ušteda Finska se odlučila za isključivo digitalno izdanje. U poglavlju „Vojni sukobi i civilna zaštita” ističe kako je zemlja „oduvijek bila spremna i za najgoru moguću prijetnju, rat” te da hibridne aktivnosti neprijatelja mogu ugroziti nacionalnu sigurnost i bez otvorene upotrebe sile.
Danska: sigurnost, ali uz oprez Danski letak od tek šest stranica sukob i rat ne spominje izrijekom. Umjesto toga naglašava da je Danska „sigurna i zaštićena zemlja” s razvijenom infrastrukturom koja jamči struju, vodu i hranu, ali podsjeća kako digitalizacija nosi i ranjivosti.
Estonija i Latvija: informacijski rat i otpor Estonski priručnik na 52 stranice posebno upozorava na informacijski rat, dok latvijski, dugačak 25 stranica, donosi dramatičnu poruku: „Latvija će biti zaštićena! Svaka informacija o predaji ili nepružanju otpora je lažna vijest!”
Sve brošure, bez obzira na broj stranica, dijele istu poruku – krizna spremnost više nije teorijska vježba nego realna potreba. Dok jedne države građanima nude minimalne upute, druge ih otvoreno pripremaju na mogućnost oružanog sukoba i pozivaju na nacionalno jedinstvo.