Europske krajnje desne i populističke stranke, koje su godinama gradile politički kapital na bliskosti s Donaldom Trumpom, sada se masovno distanciraju od američkog predsjednika. Razlog je njegov plan da Sjedinjene Države preuzmu Grenland i prijetnje carinama europskim saveznicima ako toj akviziciji stanu na put.
Njemačka AfD bila je među prvima koje su prekinule idilu. Suvoditeljica Alice Weidel optužila je Trumpa da je „prekršio temeljno predizborno obećanje – da se neće miješati u poslove drugih zemalja”, dok je Tino Chrupalla odbacio „metode Divljeg zapada”. Istraživanje Forsa instituta pokazuje da 71 posto Nijemaca danas šefa Bijele kuće vidi više kao protivnika nego kao saveznika.
Razina nepovjerenja dodatno je narasla kada je Washington u subotu najavio carine Njemačkoj, Francuskoj, Švedskoj i Britaniji, sve dok ne popuste oko Grenlanda. Te su države, na zahtjev Danske, prošli tjedan poslale dio vojnog osoblja na golemi arktički otok.
U Francuskoj je čelnik Nacionalnog okupljanja Jordan Bardella pozvao Europu da odgovori „mjerama protiv prisile”, pa čak i privremenom suspenzijom novog trgovinskog sporazuma sa Sjedinjenim Državama.
S britanske desnice stigla je ponešto suzdržanija, ali kritična poruka. Stranka Reformirajmo Ujedinjeno Kraljevstvo, kojom rukovodi Nigel Farage, dala je do znanja da je teško razlučiti blefira li Trump, ali i poručila kako „ekonomske prijetnje protiv zemlje koja se više od sto godina smatra vašim najbližim saveznikom nije nešto što bismo očekivali”.
Švedske demokrate, poznate po ranijim simpatijama prema američkom predsjedniku, predvodi Mattias Karlsson, koji sada zaključuje da se sve što Trump dotakne „pretvori u s**nje”.
Neke stranke još zaziru od otvorene osude. Nizozemski PVV i španjolski Vox pohvalili su američku intervenciju u Venezueli, ali o Grenlandu šute. Varšava i Budimpešta predlažu bilateralnu raspravu Washingtona i Kopenhagena, dok češki premijer Andrej Babiš u video obraćanju podsjeća koliko je Grenland strateški blizu Rusiji i poziva na diplomatsko rješenje.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni, jedna od Trumpu najbližih europskih čelnica, ocijenila je carine „pogreškom”. Nakon privatnog razgovora s predsjednikom SAD-a pokušava, kako kažu rimski mediji, krizno hlađenje postići pregovorima, a ne protumjerama.
Tako je transatlantski savez, nekoć cementiran ideološkim zajedništvom i zajedničkom borbom protiv liberalnog establishmenta, preko noći zategnut do pucanja. Europske krajnje desne stranke našle su se pred novim izborom: zadržati populističku solidarnost ili stati u obranu nacionalnih interesa – pa makar to značilo razlaz s političkim idolom iz Washingtona.
