Bruxelles – Europska komisija suočava se s valom nepovjerenja nakon otkrića o navodnoj mađarskoj špijunskoj mreži koja je, prema tvrdnjama više svjedoka, između 2012. i 2018. pokušavala regrutirati djelatnike institucija EU-a.
Zastupnici Europskog parlamenta u srijedu će tražiti objašnjenja od Komisije o tome što je znala i kada je doznala za operaciju koju su, kako se tvrdi, vodili obavještajci bliski vladi premijera Viktora Orbána. Posebna se pozornost usmjerava na današnjeg europskog povjerenika Olivéra Várhelyija, koji je u to vrijeme predvodio mađarsko stalno predstavništvo u Bruxellesu.
Komisija je potvrdila da je otvorila internu istragu, uz potporu belgijskih obavještajnih službi. Várhelyi je, prema priopćenju njegove glasnogovornice, prošlog tjedna obavijestio predsjednicu Komisije Ursulu von der Leyen da „nije bio svjestan” pokušaja regrutacije špijuna u Bruxellesu.
Ipak, dio zastupnika tvrdi da je upozorenja bilo znatno ranije. Su-predsjednica Zelenih Terry Reintke podsjeća da su „postojale crvene zastavice“ te poručuje: „Komisija sada mora odraditi svoj posao, provesti istragu, a onda je sljedeći logičan korak — ako se to potvrdi — pozvati Várhelyija na ostavku.“
Zastupnik Zelenih Daniel Freund dodaje da su ljudi koji su primali ponude od Mađara „to prijavili službama Komisije, a da se potom nije dogodilo ništa“. On i kolege iz kluba socijalista i liberala traže parlamentarnu istražnu komisiju, no najveća pučka skupina zasad se protivi tom koraku, pa je ishod neizvjestan.
Pritisci ne stižu samo iz parlamenta. Akademsko-aktivistička mreža The Good Lobby Profs ocijenila je da su „svježa otkrića“, uključujući potvrdu bivšeg šefa mađarske obavještajne službe, dodatni argument za Várhelyijevu smjenu.
Da je špijunska mreža bila „otvorena tajna“, potvrdilo je više bivših djelatnika EU-a koji su željeli ostati anonimni. Jedan od njih navodi da ga je zaposlenik mađarskog predstavništva izravno pozvao na suradnju te da je o tome obavijestio nadređene. „Postoje dvije mogućnosti“, kaže taj dužnosnik. „Ili Komisija nije znala pa je to katastrofa, ili je znala i nije reagirala.“
Na stranu Várhelyija stao je nekadašnji ministar János Lázár, pod čijom je ingerencijom bila mađarska obavještajna služba: „If Hungarian intelligence had gone to Brussels ... I would honor them, not reprimand them.“
S druge strane, Orbánov politički protivnik Péter Magyar, koji je radio u predstavništvu dok je Várhelyi bio veleposlanik, napisao je na Facebooku da povjerenik „nije rekao cijelu istinu“ te da su „tijekom razdoblja 2015.–2018. u Bruxelles bili raspoređeni ljudi tajne službe“.
Cijeli slučaj otvara i pitanje zašto je von der Leyen početkom godine odlučno gurala Várhelyijevu novu kandidaturu, iako su dio zastupnika i tada upozoravali na „sramotu i poniženje za cijelu Komisiju“, kako je to opisala bivša europarlamentarka Katalin Cseh.
Komisija zasad ne otkriva vremenski okvir svoje interne istrage ni eventualne sigurnosne propuste, ali poručuje da „ozbiljno shvaća optužbe zbog njihova utjecaja na sigurnost i integritet rada“. Hoće li to biti dovoljno da umiri sve glasnije sumnje – saznat će se nakon što eurozastupnici postave svoja pitanja na plenarnoj sjednici.
