Građane Europske unije sve više brinu inflacija, rast troškova života i nestabilnost na svjetskoj sceni, pokazuje najnovije istraživanje Eurobarometra naručeno od Europskog parlamenta.
Prema anketi provedenoj početkom godine:
- 68 % ispitanika na razini EU-a želi da Bruxelles preuzme odlučniju ulogu u zaštiti građana od globalnih kriza i sigurnosnih prijetnji.
- Čak 90 % poziva države članice na veću ujedinjenost, dok 77 % smatra da zajednički proračun treba biti izdašniji kako bi se odgovorilo na nove izazove.
Slične se poruke čuju i iz Hrvatske. Dvije trećine anketiranih (65 %) očekuje jaču obrambenu ulogu Unije, 90 % traži veće jedinstvo, a 87 % više novca u zajedničkoj blagajni.
Glavni prioritet: borba protiv inflacije
Na pitanje što bi Europski parlament trebao staviti na vrh dnevnog reda, u Hrvatskoj čak 55 % ispitanika odabralo je inflaciju i troškove života. Slijede potpora gospodarstvu i otvaranje radnih mjesta (41 %) te borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti (38 %).
Na razini EU-a građani također žele da se Unija fokusira na obranu i sigurnost (37 %) te na konkurentnost, gospodarstvo i industriju (32 %).
Zajednički novac za zajedničke ciljeve
Ideja o snažnijem proračunu dobila je široku potporu: 78 % Europljana smatra da bi više projekata trebalo financirati na razini EU-a, a ne pojedinih država. Gotovo svi ispitanici (91 %) žele da Europski parlament ima jasne alate za nadzor trošenja sredstava, a 85 % podupire uvjetovanje fondova poštovanjem vladavine prava i demokratskih načela.
„Građani EU-a žele da se Europa usredotoči na sigurnost i gospodarstvo. Traže stabilnost i snažan, ujedinjen europski glas u današnjem nesigurnom svijetu”, poručila je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola, naglasivši da proračun nakon 2027. mora pratiti te prioritete.
Članstvo u EU-u i dalje percipirano pozitivno
Europski projekt većina i dalje vidi kao dobitak: 73 % građana smatra da njihova zemlja profitira od članstva. U Hrvatskoj taj je udio još veći – 79 %. Hrvatski ispitanici kao najveće koristi izdvajaju nove mogućnosti za rad (49 %), dok 32 % navodi doprinos Unije očuvanju mira te gospodarskom rastu.
Pozitivan utjecaj Bruxellesa na svakodnevni život osjeća 50 % Europljana, a u Hrvatskoj 61 %. Negativan učinak vidi tek 6 % hrvatskih građana, daleko ispod europskog prosjeka.
Zaključak istraživanja je jasan: unatoč gospodarskim i geopolitičkim potresima, većina Europljana – a osobito Hrvata – želi više Europe, više zajedničkog djelovanja i više zajedničkog novca kako bi se zaštitili standard i sigurnost građana.
