Europski parlament usvojio je u srijedu izvješće o ulozi kohezijske politike u rješavanju stambene krize, pozivajući na znatno veća ulaganja u priuštivo stanovanje i iskorjenjivanje beskućništva.
Prema podacima predstavljenim u Strasbourgu, prosječne cijene kuća u EU-u od 2015. do 2023. skočile su za 48 %, dok je ove godine čak 1,3 milijuna ljudi – među njima 400 000 djece – ostalo bez krova nad glavom. Europska komisija zato najavljuje udvostručenje sredstava kohezijske politike za stanovanje u razdoblju 2024.–2029.
Izvješće je prihvaćeno sa 462 glasa za, 142 protiv i 63 suzdržana, pri čemu je većina protivljenja došla iz krajnje desnih klubova. Tekst traži: • povećanje izdvajanja iz kohezijskih fondova za nadogradnju postojećeg fonda i novogradnju; • dugoročna pravila koja štite najmoprimce i ograničavaju špekulativnu preprodaju; • prioritetnu prenamjenu praznih ili nedovoljno korištenih zgrada; • model „stanovanje na prvom mjestu” za borbu protiv beskućništva; • ciljane programe pomoći mladima, koji najteže dolaze do pristupačnog smještaja.
Hrvatski trag u izvješću Španjolac Marcos Ros Sempere potpisuje dokument, a među izvjestiteljima u sjeni bili su i hrvatski eurozastupnici Nikolina Brnjac (HDZ/EPP) i Gordan Bosanac (Možemo/Zeleni). Oboje koordiniraju rad novoosnovanog Posebnog odbora EP-a za stambenu krizu.
Brnjac je u plenarnoj raspravi ocijenila da je kriza stanovanja postala „jedno od najozbiljnijih socijalnih, gospodarskih i demografskih pitanja Europe”. Upozorila je: „Mladi ostaju živjeti s roditeljima jer ne mogu priuštiti najamninu, obitelji u gradovima troše prevelik dio prihoda na stanovanje, a špekulativna ulaganja i kratkoročni najam dodatno poremećuju tržište”.
Zastupnica je naglasila da ulaganja u priuštivo stanovanje moraju biti prepoznata i kao klimatski relevantna, jer objekti građeni po visokim energetskim standardima smanjuju troškove i emisije. „Ovo izvješće daje snažan temelj Europskoj komisiji za izradu Europskog plana za priuštivo stanovanje… a vrhunac ovog procesa bit će i prvi Europski samit o stambenom pitanju”, dodala je.
Bosanac je pozdravio usvajanje izvješća i zatražio jače korištenje europskog novca: „Špekulativna ulaganja… i nekontrolirani rast kratkoročnog najma glavni su uzroci stambene krize u Europskoj uniji. Zbog toga treba iskoristiti priliku i udvostručiti kohezijska sredstva za priuštivo stanovanje”.
U tekst su ušli i njegovi amandmani o izravnom financiranju gradova i regija te obvezi država da pri srednjoročnom pregledu programa 2021.–2027. najmanje udvostruče planirana sredstva za stambene projekte. Bosanac je istaknuo da se time otvara prostor da „lokalne vlasti napokon preuzmu primat nad politikama stanovanja”, posebice u Hrvatskoj, gdje je – kako kaže – rast cijena nekretnina među najvišima u EU-u.
Sljedeći koraci Parlament sada očekuje da Komisija uvrsti iskorjenjivanje beskućništva i priuštivo stanovanje kao zasebne ciljeve u idućem višegodišnjem proračunu te pripremi sveobuhvatan europski plan. Pritom bi, poručuju zastupnici, prenamjena praznih zgrada i potpora mladima trebali biti jednako važni kao i nova izgradnja energetskih učinkovitih stanova.