Europske države potrošile su 2024. godine rekordnih 343,2 milijarde eura na obranu, dvostruko više nego 2020. i gotovo sto milijardi više nego prije deset godina. Pokazalo je to najnovije izvješće Europske obrambene agencije (EDA), čiji podaci otkrivaju da je kontinentalna sigurnosna arhitektura postala i skuplja i krhkija.
• Skok ulaganja: čak 106 milijardi eura otišlo je na nabavu opreme i vojni istraživačko-razvojni segment (R&D) – rast od 42 % u realnim iznosima u odnosu na 2023. godinu i najveći udio ulaganja (31 %) otkad EDA vodi statistiku. • Projekcije: EDA procjenjuje da će ukupna obrambena potrošnja Unije 2025. dosegnuti oko 392 milijarde eura, što bi značilo nominalni rast od 98 % u odnosu na 2020.
Glavni poticaj ostaje agresija Rusije na Ukrajinu 2014., dodatno ubrzana invazijom 2022. godine, kao i sve neizvjesnija američka potpora europskoj sigurnosti. Istočno krilo EU-a stoga ulaže u scenarij moguće buduće ofenzive, dok se u pozadini vode razgovori o mirovnom planu koji bi, prema nekim diplomacijama, mogao ići u korist Moskve.
Najveći potrošači
- Njemačka – 90,6 mlrd € (26,4 % ukupnog EU iznosa)
- Francuska – 59,6 mlrd € (17,4 %)
- Italija – 32,7 mlrd €
- Poljska – 31,9 mlrd €
- Španjolska – 22,7 mlrd €
Petorka zajedno čini 69,2 % europskog obrambenog računa. Na suprotnom kraju je četrnaest država koje troše manje od pet milijardi eura, uključujući Austriju, Mađarsku i Portugal; Malta ostaje na simboličnih 99 milijuna eura.
Hrvatski zaokret Hrvatska je od 2014. gotovo udvostručila vojni budžet: s oko 600 milijuna tada na više od 1,5 milijardi eura 2024., a iduće godine gotovo doseže NATO-ov prag od 2 % BDP-a. Novac se preusmjerava iz plaća u modernizacijske projekte – borbene avione, oklopna vozila, helikoptere i protuzračnu obranu.
Potrošnja po stanovniku Prosjek EU-a iznosi 686 eura (realno 764), no raspon je golem: Malta troši 174 eura, Danska 1540. Hrvatska se sa 406 eura nalazi ispod prosjeka, dok Njemačka već prelazi tisuću eura po glavi stanovnika.
Struktura i R&D zaostatak Od 88 milijardi eura potrošenih na novu opremu 2024., najveći dio otpada na skupe sustave – borbene zrakoplove, tenkove, PZO i raketne platforme. Još 13 milijardi otišlo je na razvoj tehnologija, 20 % više nego 2023. Unatoč rastu EU još znatno zaostaje za SAD-om, gdje R&D čini oko 15 % vojnog proračuna, a apsolutni iznos prelazi 900 mlrd dolara.
Novi ciljevi NATO-a Na posljednjem savezničkom summitu članice su pristale da će do 2035. za sigurnost izdvajati pet posto BDP-a – od čega 3,5 % izravno za obranu, a 1,5 % za širi sigurnosni ekosustav (cyber, infrastruktura, industrijska baza). To otvara pitanje koliko nacionalni proračuni mogu izdržati bez rezanja socijalnih i zelenih programa.
Zaključno, Europa je zakoračila u novu eru naoružavanja: rekordi padaju iz godine u godinu, a fiskalni teret prati neumoljiv rast geopolitičkih rizika koji zasad ne pokazuje znakove smirivanja.