Digitalna ekonomija razotkrila je pucanje šavova na klasičnim poreznim sustavima. Dok se fizička poduzeća oporezuju ondje gdje posluju, virtualni giganti poput Mete i Alphabeta – krovne tvrtke Googlea – ubiru milijarde eura od oglašavanja i pretplata u državama u kojima nemaju ni ured.
Takva neravnoteža pretvorila se u novu fiskalnu bitku. Europske vlade pokušavaju preusmjeriti poreznu osnovicu prema mjestu gdje se prihodi stvarno ostvaruju – u džepovima europskih korisnika – umjesto da se profit povlači u porezno povoljnije jurisdikcije. Planirani udar na tehnološke kolose već se naziva „poreznim ratom”, a dodatnu težinu daje najava bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa da priprema odgovor na europske poteze.
Što god taj odgovor bio, jasno je da se jaz između tradicionalnih poreznih pravila i digitalne stvarnosti više ne može ignorirati. Ulog su milijarde eura javnih prihoda i ravnopravnost na globalnom tržištu – a nova runda sukoba između Bruxellesa i Washingtona tek je započela.
