Prava borba za zdravlje građana Europske unije više nije u ambicioznim strategijama, već u njihovoj konkretnoj i žurnoj provedbi – zaključak je to s konferencije o zdravstvenoj politici na kojoj su europarlamentarci, dužnosnici i predstavnici industrije otvoreno upozorili: „Nedostatak lijekova je tu, a pacijenti više nemaju vremena čekati sporu birokraciju.”
Tomislav Sokol, hrvatski europarlamentarac, poručio je kako Europa još uvijek nije pronašla način da vlastitu znanstvenu izvrsnost pretoči u industrijsku konkurentnost: „Izmišljamo, a netko drugi komercijalizira. Promijenimo to.”
Konferencija je iznijela na vidjelo sve veći jaz između zacrtanih pravaca EU politike i stvarnog života na terenu. I dok EU ima strategije, zakonodavstvo i alate – poput Europskog prostora zdravstvenih podataka, paketa farmaceutske regulative i Akta o ključnim lijekovima – mnogi govornici tvrde da nedostaje povezano djelovanje i jasno vodstvo.
„Trebamo nešto poput Ureda za biološke znanosti da uključi širu sliku”, rekla je Roberta Savli iz EFPIA, dok je Sokol dodao: „Pojednostavljenje i bolja koordinacija su ključni ciljevi.” On je predstavio i šest točaka za bržu provedbu, posebno ističući da previše Europljana zbog fragmentiranosti regulativa ne može sudjelovati u kliničkim ispitivanjima.
Arjon Van Hengel iz Europske komisije priznao je da „pacijenti u manjim državama teško dolaze do ispitivanja”, te da „ako su SAD brže, i mi moramo poboljšati regulatorno okruženje”. Savli je upozorila da male i srednje tvrtke imaju pet puta manji pristup kapitalu nego u SAD-u.
Sokol je naglasio kako javno financiranje nije dovoljno te da Europa mora privući privatni kapital i omogućiti tvrtkama da rastu. Složila se i Danielle Brady iz Europskog centra za politike, istaknuvši da farmacija i biotehnologija moraju postati dio europske strategije konkurentnosti i sigurnosti.
Regulative, upozoravaju iz industrije, često su toliko komplicirane da investitore tjeraju iz Europe. „Moramo paziti da ne postane previše komplicirano... pa kažu: ‘Ne razumijemo, kako to zapravo funkcionira?’”, primijetila je MEP Stine Bosse.
I dok svi podržavaju visoke etičke standarde, Sokol je jasno poručio da oni ne smiju biti izgovor za sporost: „Možemo biti brži bez napuštanja standarda.”
Europa ima ogromnu količinu zdravstvenih podataka, ali oni još uvijek nisu dovoljno interoperabilni ni korisni. Sokol je pozvao: „Imamo najviše zdravstvenih podataka. Iskoristimo to kao konkurentsku prednost.”
Pouzdanost pravila ključna je za inovacije – bez nje, poduzetnici neće ulagati. Sokol traži jasne i predvidljive poticaje na EU razini, bez penaliziranja tvrtki zbog odluka koje nisu pod njihovom kontrolom. „Ne smijemo imati pravila koja odvraćaju tvrtke od inovacija. Potrebna su nam snažna prava intelektualnog vlasništva, ali i jednostavnost.”
Rainer Becker iz Europske komisije naglasio je da poticaji moraju biti predvidljivi i ciljani: „Mora biti jasna poruka i pouzdanost.” Ondrej Knotek upozorio je da će farmaceutske tvrtke, bez pravih poticaja, biti prisiljene seliti u SAD ili Aziju, čime bi Europa izgubila i originalne i generičke proizvođače.
Generički lijekovi su neophodni, ali često nedostupni. Sokol je zatražio njihovu trenutačnu dostupnost u svim državama: „Prodajem spasilačke lijekove za 17 centi, manje nego kava”, rekao je Steffen Saltofte, direktor Zentive, dok je Bosse napomenula kako je Bugarska šest mjeseci bila bez penicilina.
Andriukaitis je zaključio da bez povećanja ulaganja EU ne može ostvariti svoje ciljeve: „Ako ostanemo na 1 % BDP-a, nikad nećemo doseći ambiciozne ciljeve.”
Dr. Monica Dias iz EMA-e upozorila je da se nova Unijina lista od 276 ključnih lijekova već koristi kao test Akta o ključnim lijekovima: „Moramo se fokusirati na ranjivosti, a ne proizvoditi sve u Europi.”
I dok čekaju idealno zakonodavstvo, Becker i Sokol pozivaju na akciju: „Iskoristimo postojeće alate. Budimo ambiciozni. Djelujmo sada.”