Zagreb – Visokopatogena influenca ptica (H5N1) ponovno se razbuktava diljem kontinenta. Od 1. rujna do 31. listopada u 26 europskih država zabilježeno je 106 izbijanja bolesti u peradi, 22 u ptica u zatočeništvu i čak 456 u divljih ptica. Stručnjaci upozoravaju da vrhunac selidbe ptica tek dolazi, a osobito su pogođeni ždralovi, guske i patke.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva podsjeća da su u Hrvatskoj još od studenoga 2023. na snazi preventivne mjere iz Naredbe o sprječavanju pojave i širenja influence ptica. „Obvezno je držanje sve peradi u zatvorenom, bez kontakta s divljim pticama, dok se patke i guske moraju odvojiti od ostale peradi”, navode u Ministarstvu.
Veterinari upozoravaju na razoran tijek zaraze. „Bolest je izrazito patogena – dok je otkrijete, perad već masovno ugiba. Uzorci se uzimaju za cijelo jato i kreće eutanazija, lijek ne postoji”, kaže predsjednik Hrvatske veterinarske komore Ivan Zemljak.
Na sjeveru i zapadu Europe brojke su alarmantne. Njemačke farme već su eutanazirale više od 200 000 kokoši, pataka, gusaka i purana, a na odmorištima ždralova prikupljaju se kamioni mrtvih ptica. Središnje njemačko udruženje peradarske industrije strahuje od nestašice proizvoda: „Potrebna nam je rasprava o strategijama cijepljenja, usklađivanje propisa o bolestima životinja na razini EU-a i jasnoća u međunarodnoj trgovini”, poručio je predsjednik udruženja Hans-Peter Goldnik.
Hrvatska slika zasad je povoljnija – virus je posljednji put potvrđen tek na dvije farme purana – no domaći proizvođači bore se s drugim protivnikom. „Domaćem peradaru najveća je prijetnja salmonela; uzorkovanje se radi svaka dva mjeseca i stalno smo u neizvjesnosti”, kaže anonimni vlasnik farme. Na problem je nedavno upozorilo i peradarstvo Lukač, čija je voditeljica prodaje Katarina Lukač pojasnila: „Salmonela nam stvara goleme troškove, zbog čega jaja moramo otkupljivati u inozemstvu, pa nam je teško cjenovno parirati domaćim jajima, čija je cijena također porasla.”
Većina hrvatskih farmi posluje u zatvorenim sustavima (oznake „2” i „3”), dok je ekoloških („0”) i sustava s ispustom („1”) tek nekoliko. Zemljak naglašava da ključnu kariku predstavlja ljudski faktor: „Farme su moderne i zatvorene; jedina opasnost jest unos virusa preko ljudi, osobito onih koji dolaze u kontakt s lovom na vodenu perad.”
Stručnjaci pozivaju uzgajivače da svako neuobičajeno ponašanje jata, pad unosa hrane ili nagla uginuća odmah prijave ovlaštenom veterinaru. Pravodobna dojava, stroga biosigurnost i ograničavanje kretanja ljudi na farmama zasad su jedina obrana od scenarija koji već trese susjedne članice.
Ako se širenje ne zaustavi, proizvođači upozoravaju na potencijalni manjak mesa peradi i jaja na europskom tržištu. Iako Hrvatska zasad izbjegava masovne pomore, stručnjaci podsjećaju da je riječ o brzoj i neizlječivoj bolesti: svako popuštanje opreza moglo bi skupo stajati i peradare i krajnje potrošače.