S prvim zvukom božićnih pjesama i mirisom kuhanog vina, čaše se diljem Europe pune brže nego igdje drugdje na svijetu. Podaci OECD-a pokazuju da je prosječna odrasla osoba u Europskoj uniji 2023. popila 8,5 litara čistog alkohola – gotovo dva i pol puta više od globalnog prosjeka.
• Tko prednjači? Latvija, Portugal i Rumunjska premašuju 11,5 litara po stanovniku, a još desetak država bilježi potrošnju veću od 10 litara.
• Posljedica: istovremeno je rak pretekao kardiovaskularne bolesti i postao vodeći uzrok smrti u EU-u.
Svjetska zdravstvena organizacija ponavlja nedvosmislenu poruku: „ne postoji sigurna razina konzumacije alkohola”. Alkohol je uvrstila u kancerogene kategorije 1, zajedno s azbestom, duhanskim dimom i ionizirajućim zračenjem, jer i male količine povećavaju vjerojatnost razvoja zloćudnih bolesti.
Nisu svi stručnjaci toliko kategorični. Američko udruženje za srce tvrdi da umjerena, tzv. lagana konzumacija ne povisuje rizik od srčanih oboljenja, moždanog udara ili zatajenja srca; u nekim istraživanjima čak je povezana s nešto manjim izgledima za koronarnu bolest. No i njihova preporuka ostaje oprezna: ako ne pijete, nema razloga početi.
Dok se blagdanski stolovi pune pjenušcima, koktelima i kuhancima, brojke podsjećaju na tamnu stranu europske žed' – sve više čaša, sve više rizika. WHO-ova uputa jasna je koliko i suha: zdrav je jedino izbor bez alkohola.