Europa se suočava s ubrzanim rastom bolesti i smrtnosti uzrokovanih ekstremnim vremenskim prilikama te širenjem tropskih virusa, ali još nema cjelovit plan kako spriječiti i ublažiti zdravstvene posljedice klimatskih promjena, poručili su vodeći stručnjaci na skupu u Bruxellesu.
„This includes climate crisis preparedness, improving living environments, housing, transport, food, greening health systems, and climate justice”, naglasila je Caroline Costongs, direktorica mreže EuroHealthNet, pozvavši Europsku uniju da hitno donese zajedničku strategiju koja bi povezala klimatske i zdravstvene politike.
Rizici rastu na više frontova:
• Smrtnost povezana s vrućinama u razdoblju 2013.–2022. naglo je porasla u odnosu na prethodno desetljeće, a projekcije upućuju na to da bi se broj smrtnih slučajeva od toplinskih udara mogao utrostručiti do kraja stoljeća.
• Gotovo 60 milijuna ljudi u Europi 2021. je patilo od ozbiljne nesigurnosti hrane; 11,9 milijuna tih slučajeva pripisuje se klimatskim promjenama, naveo je Joacim Rocklöv iz inicijative The Lancet Countdown on Climate Change & Health.
• Tigrašti komarac već je stigao do Bruxellesa i dvadesetak drugih belgijskih gradova, otvarajući vrata širenju denga groznice i čikungunje. Prošle je godine u EU zabilježeno 304 slučaja denge – više nego u prethodnih 15 godina zajedno (275 slučajeva).
• Studija u časopisu The Lancet Planetary Health procjenjuje da bi se, u najgorim klimatskim scenarijima, rasprostranjenost tih virusnih bolesti mogla povećati pet puta do 2060.
Istodobno, pokušaji da se razviju cjepiva ne idu glatko. Europska agencija za lijekove privremeno je obustavila primjenu cjepiva protiv čikungunje francuske tvrtke Valneva kod osoba starijih od 65 godina, nakon 17 teških nuspojava i dva smrtna slučaja.
Unatoč mnoštvu odbora i akcijskih planova, „collective blindness” prema razmjerima opasnosti još traje, upozorio je Dirk Ramaekers, predsjednik uprave belgijske službe za javno zdravstvo. Dodao je da će „major socio-economic system change” biti nužan za obuzdavanje krize.
Na islandskom sastanku Svjetske zdravstvene organizacije formirana je stručna komisija na čelu s bivšom premijerkom Katrín Jakobsdóttir koja će do svibnja 2026. izraditi preporuke kako ublažiti zdravstvene štete klimatske krize. „The health of our planet is inseparable from the health of our people”, istaknula je Jakobsdóttir.
Costongs je pozdravila najavu Europske komisije o financiranju novih istraživanja, ali upozorila da „[it is] very important for the data, but not for the action”. EuroHealthNet stoga traži da se klimatski i zdravstveni prioriteti ugrade u sve ključne politike EU-a, uključujući nadolazeći plan pristupačnog stanovanja i strategiju borbe protiv siromaštva.
Sugovornici su se složili: bez jedinstvene europske strategije, zdravstveni sustavi ostat će nespremni na sve učestalije vrućinske valove, poplave, požare i dolazak bolesti koje su donedavno bile rezervirane za tropska područja.