Rat u Ukrajini ušao je u 1 458. dan, a politički i sigurnosni pritisci na europskom i svjetskom planu ne popuštaju.
• „Ne mogu reći hoće li to biti 2027., 2026. ili kasnije, ali važno je da ne izgubimo zamah”, poručio je predsjednik Europskog vijeća António Costa u Oslu, potvrdivši kako je Unija spremna započeti pregovore o članstvu s Kijevom čim se steknu uvjeti. Američki neslužbeni plan o okončanju rata predviđa ulazak Ukrajine u EU do siječnja 2027., što mnogi stručnjaci smatraju nerealnim.
• Situacija u nuklearnoj elektrani Zaporižja ostaje krhka. Međunarodna agencija za atomsku energiju izvijestila je da postrojenje, najveće u Europi, nakon oštećenja pomoćne linije 10. veljače radi isključivo na posljednjem vanjskom dalekovodu Dniprovska.
• Tajno novačenje Afrikanaca za rusku vojsku poprima veće razmjere. Obavještajno izvješće podneseno kenijskom parlamentu navodi da je više od 1 000 Kenijaca već poslano na bojište. Čelnik parlamentarne većine Kimani Ichung’wah optužio je „beskrupulozne regrutne agencije” za trgovanje ljudima u ratnu zonu, što je drastičan porast u odnosu na službene podatke Nairobija iz studenoga o oko 200 dragovoljaca.
• Poljski ministar obrane Władysław Kosiniak-Kamysz pozvao je Italiju, Francusku i Španjolsku da značajno povećaju ulaganja u obranu: „Što Europa više ulaže, to će nas Amerika ozbiljnije i s većim poštovanjem doživljavati.” Varšava, koja graniči s Rusijom i Bjelorusijom, još od 2022. ubrzano podiže vojne izdatke.
• Švedska je odobrila novi paket vojne pomoći Ukrajini vrijedan 12,9 milijardi kruna (oko 1,4 milijarde dolara), treći najveći iz Stockholma dosad. Ministar obrane Pål Jonson naglasio je da će se paket usredotočiti na protuzračnu obranu.
• Bjelorusija, rijetki saveznik Moskve na međunarodnoj sceni, tvrdi da njezino izaslanstvo nije dobilo vize za inauguralni sastanak tzv. Trumpova Odbora za mir u Washingtonu. „O kakvom miru govorimo ako organizatori ne mogu završiti ni osnovne formalnosti?” zapitao se ministar vanjskih poslova Maxim Ryzhenkov. Minsk je pod sankcijama zbog kršenja ljudskih prava i potpore ruskoj invaziji.
Dok politički pregovori dobivaju na hitnosti, a bojišnica ostaje neizvjesna, europske prijestolnice balansiraju između ubrzane integracije Ukrajine, jačanja vlastite obrane i nadzora nad globalnim posljedicama rata.
