Europska unija dogovorila je svoj 19. paket kaznenih mjera protiv Rusije, a po prvi put na meti su se našle isporuke ruskog ukapljenog prirodnog plina (LNG). Čelnici država članica potvrdili su paket neposredno uoči summita u Bruxellesu posvećenog daljnjoj potpori Kijevu.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je na mreži X: „Po prvi put pogađamo ruski plinski sektor – srce njegove ratne ekonomije. Nećemo popustiti sve dok narod Ukrajine ne dobije pravedan i trajan mir.” Prema usvojenom planu, uvoz ruskog LNG-a postupno će se ukidati kako bi se sva pomorska trgovina tim energentom završila do 1. siječnja 2027. godine. Unatoč drastičnom padu dotoka plina cjevovodima, Europa je 2024. kupila rekordne količine ruskog ukapljenog plina, čime je Kremlj i dalje ostvarivao znatne prihode.
Paket također proširuje udar na rusku tzv. flotu u sjeni – tankere koji zaobilaze ograničenje cijene ruske nafte. Na popis sankcija dodano je još 117 brodova, pa je sada ukupno 558 plovila lišeno pristupa lukama i osiguranju u EU-u.
Uz energente, Bruxelles je uveo i nova ograničenja za ruske diplomate: više se neće moći slobodno kretati unutar schengenskog prostora bez prethodne najave nacionalnim vlastima država članica.
Danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen odluku naziva ključnim korakom prema potpunom prestanku ovisnosti o ruskoj energiji. „Sankcije imaju stvaran učinak i potkopavaju rusku ekonomiju. Moskvi je sve teže financirati ilegalni rat”, rekao je Rasmussen.
Dogovor je postignut nakon što je Slovačka povukla svoj prijašnji veto, a istodobno su Sjedinjene Države uvele sankcije naftnim divovima Rosneft i Lukoil. Von der Leyen je istaknula da je u razgovoru s američkim ministrom financija Scottom Bessentom pozdravila usklađenost Bruxellesa i Washingtona: „Ovo je jasan signal s obje strane Atlantika.”
Na dvodnevni summit u četvrtak stiže i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, kojem će čelnici Unije ponuditi novu demonstraciju potpore nakon nekoliko napetih diplomatskih epizoda ranije ovoga tjedna.
Ipak, ostaje otvoreno pitanje višemilijardinskog zajma Ukrajini iz prihoda na zamrznutu rusku imovinu. Belgija, koja u briselskom depozitaru Euroclear drži oko 183 milijarde eura tih sredstava, i dalje traži čvrsta pravna jamstva prije nego što odobri plan vrijedan do 140 milijardi eura. „Nisam još vidio pravnu osnovu za takvu odluku”, upozorio je belgijski premijer Bart De Wever. „Čak ni tijekom Drugog svjetskog rata zamrznuta imovina nije dirana. Ovo je iznimno ozbiljan presedan.”
