TASHKENT – Dvodnevni EU-središnjoazijski investicijski forum održan 26. i 27. studenoga u Taškentu ponovno je stavio pod reflektore Transkaspijski međunarodni prometni koridor (TITR), takozvani Srednji koridor koji povezuje Kinu i Europu preko Kazahstana, Kaspijskog mora, Južnog Kavkaza, Turske i Crnog mora. Na skupu su sudjelovali povjerenica za proširenje Marta Kos i povjerenik za međunarodna partnerstva Jozef Síkela, a Bruxelles je podsjetio na 12 milijardi eura najavljenih u travnju za projekte povezanosti u regiji, uz ranije obećanih 10 milijardi od 2024.
Koridor je od ruske invazije na Ukrajinu postao ključan dio inicijative Global Gateway, europske strategije smanjenja ovisnosti o ruskoj infrastrukturi. „It is essentially a geopolitical project”, kratko je objasnio Gregory Lecomte iz OECD-a.
Rast prometa, ali mali udio • 2022. godine kroz TITR je prošlo oko 1,5 milijuna tona tereta. • 2024. volumen je narastao na više od 4 milijuna tona – skok od 64 %. • Procjene Svjetske banke govore o 11 milijuna tona do 2030., no koridor i dalje drži tek 3–5 % ukupnog željezničkog prometa Kina–Europa; ruska trasa i dalje je dominantna.
Uska grla: sol, voda i širi kolosijeci Najveća prepreka leži u samom Kaspijskom moru: nedostatak plovila i pad razine vode stvaraju zastoje, a unatoč nadogradnji kazahstanske luke Aktau gužve su česte. Slične probleme ima i Gruzija – luke Poti i Batumi preplitke su za veće brodove pa je vlada oživjela plan dubokovodne luke Anaklia, koju će graditi kineski konzorcij.
Kineski kapital, europska suzdržanost Peking je preko inicijative Pojas i put već uložio oko 25 milijardi dolara u srednjoazijsku infrastrukturu, velikim dijelom baš na trasi Srednjeg koridora. Europski privatni kapital, međutim, ostaje po strani. „Bilo bi dobro da europske kompanije budu malo manje suzdržane”, komentirao je jedan europski diplomat u Taškentu.
Istraživanje OECD-a provedeno među više od 150 poduzeća pokazuje da tvrtke vide potencijal, ali ih odbijaju korupcija, visoki troškovi i nestabilan regulatorni okvir. Za sada projekt financiraju uglavnom javna sredstva i međunarodne financijske institucije: EBRD s oko 1,5 milijardi eura i EIB s 1,47 milijardi eura odobrenih ulaganja.
Regionalni interesi razliveni na više strana Ni same srednjoazijske vlade nisu uvijek fokusirane na transkaspijsku rutu. Diplomati podsjećaju da kamion iz Termeza na jugu Uzbekistana do pakistanske luke stiže za svega 19 sati – znatno brže od puta preko dva mora, različitih tračnica i višekratnih prekrcaja. Obvezno presjedanje tereta, zahtjev za angažmanom lokalnih vozača te neformalna plaćanja na granicama dodatno usporavaju promet.
Skepsa traje, entuzijazam tinja U dvoranama Intercontinental hotela u Taškentu atmosfera je ipak bila optimistična, no pitanja ostaju: može li EU ponuditi uvjerljivu alternativu ruskim rutama i privući privatni novac, ili će Srednji koridor ostati „koridor dobrih namjera”?