Europska unija planira intenzivirati potragu za alternativnim izvorima ukapljenog prirodnog plina (LNG) izvan Sjedinjenih Država nakon što je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio mogućim korištenjem sile protiv Grenlanda, poručio je u Bruxellesu povjerenik za energetiku Dan Jørgensen.
Jørgensen je novinarima rekao da su događaji posljednjih tjedana „jasno buđenje“ za Uniju koja je, nakon potpunog prekida uvoza ruskog plina, brzo postala ovisna o američkom LNG-u.
„Ovo su vrlo turbulentna vremena“, naglasio je, dodajući kako „ozbiljnost situacije pojačava napeti odnos sa Sjedinjenim Državama i činjenica da imamo američkog predsjednika koji ne isključuje uporabu sile protiv Grenlanda“.
Američki udio u opskrbi plinom EU-a već je narastao na više od četvrtine, dok je prije pet godina iznosio svega 5 %. Kako potpuna zabrana ruskog plina stupa na snagu, ovisnost o SAD-u mogla bi dodatno porasti. Bruxelles stoga, kaže Jørgensen, „Kanada sigurno, Katar, sjevernoafričke zemlje“ vidi kao ključne partnere u nadolazećim mjesecima. Paralelno se traže i neruski izvori nuklearnog goriva za članice koje se još uvijek oslanjaju na Moskvu.
Iako naglašava da EU ne želi trgovinski sukob s Washingtonom, povjerenik priznaje da se u europskim glavnim gradovima sve više govori o opasnosti „zamjene jedne ovisnosti drugom“. „Nikada nam nije bila politika smanjivati trgovinu sa Sjedinjenim Državama i ne želimo trgovinske sukobe“, rekao je, ali i upozorio da je aktualna geopolitička nestabilnost „buđenje nakon kojeg moramo biti sposobni brinuti se sami o sebi“.
Jørgensen još nije razgovarao s američkim kolegom otkako je Trump spomenuo Grenland, a Komisija, dodaje, nije postavila formalnu granicu iza koje bi se američki udio smatrao prevelikim. Za sada, priznao je, američki plin ostaje „esencijalan“ u popunjavanju praznine koju je ostavio ruski energent.
