EU države članice konačno su uskladile stav o prijedlogu Uredbe o suzbijanju seksualnog zlostavljanja djece na internetu, povukavši se od najspornije mjere – obveznog skeniranja privatnih poruka.
Godinama je prijedlog izazivao žestoke prijepore. Zagovornici privatnosti upozoravali su da bi obavezne naredbe za detekciju dovele do masovnog nadzora građana, dok su aktivisti za zaštitu djece tražili odlučnije alate protiv eksplozije nezakonitog sadržaja. Prema podacima mreže INHOPE, u 2024. godini obrađeno je gotovo 2,5 milijuna sumnjivih CSAM slika – 218 % više nego godinu ranije.
Pod danskim predsjedanjem, Vijeće se ovog tjedna dogovorilo da će skeniranje za sada ostati dobrovoljna mjera, a tekst izričito navodi da se enkripcija ne smije narušiti. Time je otvoren put trostranim pregovorima s Europskim parlamentom, koji je još u studenome prošle godine također ublažio izvorni prijedlog Europske komisije. Konačno usvajanje zakona moglo bi potrajati mjesecima, a trenutačne privremene odredbe koje dopuštaju dobrovoljno skeniranje istječu u travnju 2026.
Novi kompromis nije zadovoljio sve. Glasnogovornica organizacije ECLAG Isaline Wittorski ocijenila je da tekst „izbjegava neposredni ponor koji bi djecu ostavio nezaštićenima”, no upozorila kako „kontinuitet sam po sebi nije dovoljan”.
S druge strane, bivši eurozastupnik i aktivist za privatnost Patrick Breyer upozorava da bi dopuštanje dobrovoljnog skeniranja platformama i dalje moglo dovesti do sveobuhvatnog nadzora: „Chat Control nije mrtav, samo je privatiziran.” Breyer tvrdi i da bi odredbe mogle natjerati tvrtke da provjeravaju dob svih korisnika, što bi neke Europljane moglo izgurati s digitalnih servisa.
Vremena je sve manje: ne postigne li EU trajno rješenje prije isteka privremenih pravila, tehnološke će tvrtke izgubiti alat kojim već sada uklanjaju nezakonite sadržaje. Sljedeća runda odlučuje hoće li Unija pronaći ravnotežu između zaštite djece i prava na privatnost svojih građana.