Europska unija ponovno kreće u bitku protiv brojnih birokratskih i administrativnih prepreka koje blokiraju slobodno kretanje roba i usluga unutar Unije, želeći tako parirati konkurenciji SAD-a i Kine. U srijedu Komisija objavljuje novu strategiju za jedinstveno tržište s ciljem potpunijeg otvaranja granica za tvrtke i poticanja gospodarskog rasta.
Iako je jedinstveno tržište uspostavljeno još 1987., praksa pokazuje da razne nacionalne regulative i dalje dijele EU na 27 odvojenih tržišta. Svaka država može samostalno uvoditi posebna pravila za označavanje proizvoda ili papirologiju, što tvrtkama iz drugih članica često onemogućava ili otežava ulazak na nova tržišta. Komisija procjenjuje da bi povećanje trgovine unutar EU za 2,4 posto moglo poništiti pad izvoza u SAD od 20 posto izazvan carinama.
Nova strategija predviđa uvođenje jedinstvenijih pravila, posebice kada je riječ o ambalaži i deklariranju proizvoda, čime bi proizvođači izbjegli višestruko prepakiravanje ili posebno označavanje za svako tržište. Planira se i digitalizacija papirologije kroz tzv. digitalnu putovnicu proizvoda, koja bi olakšala dokazivanje usklađenosti s EU pravilima. Također, poduzetnicima bi se omogućilo brže i jeftinije pokretanje poslovanja putem pilot-projekta koji bi omogućio otvaranje tvrtke u roku od 48 sati, a zakonodavni prijedlog očekuje se iduće godine.
No, financijski sektor – koji ostaje izrazito nacionalan i otporan na prekogranične akvizicije – uglavnom je izuzet iz ovog paketa mjera; njegovu standardizaciju Komisija planira posebnim projektima. Kad je riječ o uslugama, koje čine oko tri četvrtine BDP-a EU-a, većina ipak ostaje lokalizirana, ali strategija predviđa olakšavanje prekograničnog poslovanja u sektorima poput građevine, dostave i telekomunikacija, gdje postoji potencijal za rast.
Na papiru, svi podržavaju ideju jedinstvenog tržišta: potrošači dobivaju veći izbor, tvrtke veće tržište, a države više poreznih prihoda. No, na terenu se pojavljuju i gubitnici, poput lokalnih firmi koje gube prednost ili zaposlenici koji ostaju bez posla, pa su pritisci za očuvanje domaće zaštite jaki.
Kako bi spriječila opstrukcije, Komisija planira u svakoj članici imenovati visokog predstavnika za jedinstveno tržište izravno u kabinetu premijera ili predsjednika, koji bi usklađivao provedbu mjera. Do kraja 2026. predviđeno je i ocjenjivanje uspješnosti strategije, a ako napredak izostane, novi zakon o prevenciji prepreka mogao bi se predložiti već 2027.
Međutim, nije sve samo do politike: kulturne, jezične i potrošačke razlike i dalje ostaju ozbiljna zapreka homogenizaciji tržišta. Europa može imati najliberalnija pravila trgovine na svijetu, ali to ne znači da će se Talijani masovno odlučiti za Birkenstock ili da će Poljaci zamijeniti kobasice za bakalar.