Europska komisija ubrzava pripreme za uspostavu zajedničkog „zida dronova”, obrambenog sustava namijenjenog brzom otkrivanju i obaranju bespilotnih letjelica koje sve češće nadlijeću zračni prostor država članica.
Povjerenik EK za obranu Andrius Kubilius izjavio je da bi početna mreža za detekciju mogla proraditi „otprilike za godinu dana”, dok će za izgradnju potpune kopnene i pomorske mreže sposobne ne samo uočiti, nego i uništiti ciljeve, trebati znatno više vremena.
„Moramo razumjeti da nam nedostaju sposobnosti za detekciju dronova. Za lovce i projektile još stojimo dobro, ali bespilotne letjelice lete nisko i male su”, upozorio je povjerenik. Kao prvi korak naveo je brzu nabavu sustava za rano otkrivanje, uključujući akustične senzore kakve koristi Ukrajina, jer takvi dronovi često izmiču klasičnim radarima.
Uz senzore, kao ekonomično sredstvo neutralizacije dronova spominju se laserska oružja. Kubilius je naglasio da sustav mora obuhvatiti i pomorske granice Unije, podsjetivši na incidente od ponedjeljka navečer kada su bespilotne letjelice povrijedile zračni prostor Norveške i Danske. Danska policija zasad samo navodi da se radilo o „vrlo sposobnom akteru”, a istraga još traje.
Zbog novih incidenata, Kopenhagen je uvršten na popis glavnih sugovornika Europske komisije, uz zemlje istočnog krila Unije, u definiranju zajedničkog plana obrane od dronova.
Financijska potpora istočnim državama
Potporu projektu najavila je i Europska investicijska banka. Njezin potpredsjednik Robert de Groot poručio je da se raspravlja o prioritetnom financiranju izgradnje vojnih baza, infrastrukture i koridora za brži prijevoz tenkova i trupa. „Moramo prebaciti opremu s jedne strane Europe na drugu – uglavnom sa zapada na istok, ali i od sjevera prema jugu”, rekao je De Groot.
Koncept „zida dronova” postao je jedan od ključnih sigurnosnih projekata EU-a nakon što je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u rujanskom govoru o stanju Unije najavila snažniji odgovor na sve učestalije ruske upade i provokacije. Prvi rezultati, barem u detekcijskom dijelu, očekuju se već 2025. godine, dok će puni operativni kapacitet ovisiti o koordinaciji 27 država članica i dostupnosti najnaprednijih tehnologija za protuzračnu obranu.