Privremena pravila koja tehnološkim tvrtkama omogućuju dobrovoljno skeniranje internetskih servisa radi otkrivanja materijala seksualnog zlostavljanja djece (CSAM) istječu 3. travnja, a pregovarači Europskog parlamenta i Vijeća nisu uspjeli dogovoriti dvogodišnje produljenje. Time će, po prvi put nakon više od četiri godine, takvo skeniranje postati nezakonito – barem dok se ne usuglasi trajni Akt o sprečavanju seksualnog zlostavljanja djece (CSAR), dokument koji je ionako izazvao još veće kontroverze.
Europska komisija je, uz prijedlog produljenja, objavila izvješće u kojem priznaje da nema dovoljno podataka za procjenu pogoduje li trenutačan režim ravnoteži između zaštite djece i prava na privatnost. Ipak, ističe da je „tisuće djece identificirano, a milijuni fotografija i videa uklonjeni iz opticaja, što je smanjilo sekundarnu viktimizaciju”.
Bez privremenih pravila tehnološke će platforme izgubiti alat koji su godinama koristile za detekciju CSAM-a. Industrijska udruga DOT Europe optužila je europske institucije da „svojom nevoljkošću ugrožavaju djecu” jer nisu pronašle kompromis.
Snažnu osudu uputila je i koalicija organizacija za prava djece ECLAG, koja govori o „svjesnom propustu” zakonodavaca. Podsjetili su na 2021., kada je zbog pravne praznine broj prijava CSAM-a, prema podacima američkog Centra za nestalu i zlostavljanu djecu, pao za 58 % – sa gotovo 4,3 milijuna u 2020. na oko 1,8 milijuna godinu poslije. „Političari će se prepucavati oko krivnje, ali rezultat ostaje isti: EU ne štiti djecu”, poručili su iz ECLAG-a.
Zagovornici privatnosti, pak, zahtijevaju prekid skeniranja, tvrdeći da masovno nadziranje poruka krši temeljno pravo na privatnost. Bivši eurozastupnik Zelenih Patrick Breyer slikovito je sažeo stav kritičara: „Kao što poštanska služba ne smije otvarati naša pisma, tako i nediskriminatorno skeniranje privatnih digitalnih poruka mora ostati strogo zabranjeno.”
Pregovarači se međusobno optužuju za nepopustljivost. Predsjedništvo Vijeća tvrdi da je Parlament želio izmijeniti opseg pravila na način koji bi ih učinio neučinkovitima, dok glavna parlamentarna izvjestiteljica, socijaldemokratkinja Birgit Sippel, uzvraća da su države članice „svjesno pustile” da uredba istekne jer nisu htjele srednje rješenje. Sippel pritom naglašava da Komisijino izvješće ne daje „jasan dokaz djelotvornosti” kada je riječ o traženju dosad nepoznatog CSAM-a.
Ni unutar Parlamenta nema jedinstva. Pučanin Javier Zarzalejos, koji vodi odvojene pregovore o trajnom CSAR-u, prozvao je druge političke skupine zbog „predalekosežnih zahtjeva”.
Ishod je jasan: od početka travnja europske platforme više neće smjeti skenirati sadržaj, što otvara pravni i operativni vakuum u borbi protiv dječje pornografije. Sve nade sada se polažu u ubrzano dogovaranje CSAR-a, no koliko će dugo trajati ta praznina – i tko će je na kraju platiti – ostaje neizvjesno.