Bruxelles danas odlučuje hoće li zamrznutih 210 milijardi eura ruskih deviznih rezervi pretočiti u pomoć Ukrajini – potez bez presedana otkako je završio Drugi svjetski rat.
Za takvu odluku Unija bi se, po prvi put, morala suprotstaviti ne samo Moskvi nego i otvorenoj američkoj skepsi. Washington upozorava na moguće presedane i fiskalne rizike, a Kremlj prijeti „dalekosežnim posljedicama” ako se sredstva otmu.
Unutarnje pukotine
• Mađarski premijer Viktor Orbán najglasniji je protivnik prijedloga, koji mu uoči proljetnih parlamentarnih izbora nudi priliku da se predstavi kao glas razuma. • Ozbiljne rezerve navodno dijele Slovačka, Češka, a u tišini i Italija – dovoljno velika skupina da blokira jednoglasno donošenje odluke. • Ako se pređe na većinsko glasovanje, Unija bi prvi put srušila pravilo konsenzusa za ovako osjetljivo pitanje, riskirajući dugoročne posljedice po svoj model odlučivanja.
Geopolitika bez štita SAD-a
Odluka dolazi u trenutku zategnutih odnosa sa Sjedinjenim Državama. Aktualni njemački kancelar oštro nastupa prema administraciji Joea Bidena, dok se čelnik najveće oporbene stranke Friedrich Merz sastaje s Donaldom Trumpom „na ravnoj nozi”. Europske prijepore pojačava uspomena na sabotažu plinovoda Sjeverni tok, u koji je Njemačka uložila stotine milijardi eura, a čija prava pozadina još nije razjašnjena.
Ulog: budućnost Europske unije
Analitičari upozoravaju da bi potencijalni raskol oko ruskih sredstava mogao poljuljati samu konstrukciju EU-a. Destabilizacija bi pogodila i zemlje koje danas koče odluku – od Budimpešte do Bratislave – jer cjelokupna stabilnost kontinenta ostaje vezana uz zajedničke institucije.
Pred čelnicima 27 država članica najveći je ispit dosad: pronaći kompromis koji će pomoći Ukrajini, a da pritom ne otvori vrata razgradnji europskog projekta. Povijest im, kako upozoravaju komentatori, „ne bi oprostila urušavanje EU-a”.
